Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o “stranim agentima”, te je fokus ovog projekta da animiramo javnost da se ovaj zakon ne usvoji, te ono što je možda i bitnije da ne dozvolimo da se ovakav zakon razmatra i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon je u apsolutnom disbalansu sa EU direktivama, te će usvajanje ovakvog zakona umnogome usporiti naš put prema EU. Set aktivnosti smo optimizirali na način da ekspresno djelujemo u periodu do eventualnog donošenja zakona.
Projektni ciljevi
Glavni cilj ove intervencije je demistifikacija Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o “stranim agentima”, te činjenje pritiska na političke predstavnike da amandmanski djeluju kako bi zakon bio prihvatljiv za opštu javnost.
Korisnici
Minimalno 200.000 čitalaca portala tačno.net
Narodni poslanici/ce u Skupštini RS-a
Predstavnici/ce nevladinog sektora u BiH
Glavne aktivnosti
Kreiranje 5 tekstova od strane eksperata za navedenu oblast;
Kreiranje 9 emisija (podcast) o „stranim agentima“;
Održavanje okruglog stola na kojem će prisustvovati minimalno 10 eksperata;
Kreiranje minimalno 5 zaključaka, koji će biti proslijeđeni narodnim poslanicima, a odnose se na nacrt zakona.
Dobrodošli u petu i posljednju epizodu podcasta Aktivizam sada. Tema je kako umjetnost može biti terapija i iscjeljenje za one koji su doživjeli ili svjedočili nasilju.
Urednica i voditeljica podcasta je Anja Banjac, studentica, a sagovornica je Jelena Medić, banjalučka fotografkinja i umjetnica.
U ovoj epizodi Aktivizam sada ćete saznati šta je umjetnost kao terapija, kako ona pomaže u iscjeljenju fizičkih, psihičkih i emocionalnih rana, koje su njene prednosti i izazovi, koje vrste umjetnosti se mogu koristiti u terapijske svrhe, i još mnogo toga.
Cyber nasilje je negativni aspekt korištenja digitalnih tehnologija i predstavlja zlostavljanje koje se može događati na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje, igranje igrica i mobilnim telefonima. Riječ je o ponašanju koje se ponavlja s namjerom zastrašivanja, izazivanja bijesa ili sramoćenja onih koji su na meti.
Amela Sirovina, projektna menadžerica CROA, naglašava kako djeca i mladi nisu svjesni opasnosti koje vrebaju u digitalnom prostoru, te nerijetko vlastita ponašanja poistovjećuju sa šalom, i dodaje: “Djeca su vrlo iskrena i otvorena, te ukoliko sa nama podijele lično iskustvo, koje je takvo djelo da ga je potrebno prijaviti, upućujemo na nadležne organe, te se zaista nadamo da su time barem određeni slučajevi dobili svoj dalji epilog. Svaki naš poticaj, ohrabrenje, savjet kome se obratiti, podrška i razgovor, djetetu ili mladoj osobi suočenoj s nasiljem mogu pomoći da prevlada nesigurnost i pokuša promijeniti situaciju u kojoj se nalazi”, zaključuje Amela.
S ciljem da prevenira vršnjačko nasilje u cyber prostoru Centar za razvoj omladinskog aktivizma CROA kreirao je zanimljivu online kampanju #BirajTipke, sačinjenu od pet edukativnih video klipove i autentičnih poruka mladih.
Svaka tipka našeg ponašanja simbolizira slovo koje oblikuje naše riječi, a time i utječe na svijet oko nas. Ova kampanja je poput šifre za stvaranje pozitivnog online okruženja, gdje svaki izbor tipke čini razliku.
Tema četvrte epizode podcasta Aktivizam sada posvećena je tome kako mladi mogu biti aktivni u borbi protiv nasilja, i kako oni doživljavaju i razumiju ovaj problem iz svoje perspektive.
Ovo je podcast koji ima za cilj da osnaži, osvijesti i poveže mlade ljude koji se zalažu za nenasilje i mir u našem društvu.
Urednica i voditeljica podcasta je Anja Banjac, studentica, a sagovornik mladi Nikola iz Banjaluke koji je uključen u projekte i akcije protiv vršnjačkog nasilja. U ovoj epizodi ćete saznati šta je vršnjačko nasilje, kako ga prevenirati i rješavati, kako mladi mogu biti lideri i zagovornici nenasilja, kako se mladi suočavaju sa nasiljem u svojim školama, porodicama i zajednicama, i još mnogo dukaciju, podršku itoga. Takođe ćete čuti kako je naš sagovornik pokrenuo i realizovao različite inicijative i kampanje protiv nasilja, koje su bile usmjerene na podizanje svijesti, e mobilizaciju mladih.
The goal of this text is to develop awareness about our fellow citizens, friends, colleagues, etc. It is important that we support each other in all aspects of life and that we develop mutual compassion and solidarity. If you’re already reading this, it means you’re on the right track.
How can I invite others to be more open to LGBTI+ people?
In short, be a role model for others by being open and visible in your support. Share your beliefs with others when appropriate. When LGBTI+ topics are mentioned, talk about them, don’t just avoid them. Show that you are comfortable talking about these topics and that you are comfortable with LGBTI+ people. Remember that part of your goal as an ally is to bridge differences and increase understanding. Although you may be motivated to share your views with others, be careful not to be self-righteous; others can’t learn from you if they’re turned off at the beginning. Of course, your views are more persuasive if they are backed up with good knowledge. Take the time to educate yourself so you know what you’re talking about.
How should I react when someone tells a homophobic joke?
Many people believe that jokes are harmless and are upset by what they perceive to be politically correct attitudes from those who are offended by inappropriate humor. Labeling a belief as politically correct is a subtle way of supporting the status quo and resisting change.
Most people who tell jokes about an oppressed group never think about how those jokes perpetuate stereotypes, or how they teach and reinforce prejudice. Someone telling jokes about LGBTI+ people probably assumes that everyone present is heterosexual, or at least that everyone shares their negative attitudes towards LGBTI+ people. However, most people do not tell jokes to intentionally hurt or embarrass others and will stop if they realize that this is a consequence of them.
Reacting assertively in such situations is difficult, but not responding sends a silent message of agreement. Silence is tantamount to condoning the telling of such jokes.
It is important to remember that young people, especially those who are questioning their own sexual identity, will observe who laughs at such jokes and may internalize a painful message. In some cases, you can mention the inappropriateness of a joke here and there and express your displeasure. In other situations, the person can then be taken somewhere where you can talk privately about the weight of the jokes told. Try to express your concerns about the joke in a respectful manner.
How can I respond to homophobic and transphobic attitudes?
If you disagree with a negative statement someone has made about LGBTI+ people, the assertive thing to do is say so. Again, silence expresses consent. Remember what your goal in answering is: not to start an argument or stir up hostility, but to try to increase understanding. Disagreement can be polite and respectful. Share your views without accusing or criticizing. You simply present a different way of thinking about the subject. It can be difficult to speak publicly about supporting LGBTI+ people. You may fear that others will question your sexual orientation, morals and values, or that you will be ostracized. It’s easy to forget that your open expression can also have positive effects.
How can I respond to people who oppose LGBTI+ people for religious reasons?
There is usually no way to change the minds of individuals who base their negative beliefs about LGBTI+ people on strict religious beliefs. However, respecting their right to believe as they wish, you can share some information with them. It may be useful to point out that identifying as a religious person is not necessarily incompatible with supporting LGBTI+ people. There is great diversity among religious communities regarding beliefs about non-heterosexuality and trans identity. Additionally, there is much disagreement about the biblical basis for condemning LGBTI+ people, which runs through other Abrahamic religions as well.
Many religious scholars argue that passages of the Bible that are said to refer to same-sex sexuality have been misinterpreted. Some scholars share their aspects when it comes to the interpretation of the Qur’an, which are of course different from those that have been represented for decades.
It is also important to point out that while individuals are entitled to their personal religious beliefs; those opinions should not be used to deny LGBTI+ people equal treatment under the law, because we live in a secular state after all.
What now?
New questions will always arise and new stories will be opened when it comes to any community, so not only LGBTI+. It is important that with every approach we make to a community, and even a smaller community within the LGBTI+ community, we show respect and openness. If we believe that we are guided by our word and that we already know everything, then it is time to reconsider our approach. Nothing stays the same forever. It is important to constantly come into contact with changes in order to develop a greater degree of openness and sensibility, because an open mind has the ability to understand and develop. A mind full of fear has no room for dreams.
This text is created by Tuzla Open Centre which is supported by the SMART Balkans Core grant.
U novoj, trećoj epizodi podcasta Aktivizam sada ćemo razgovarati o vršnjačkom digitalnom/virtualnom nasilju i kako se možemo zaštititi i boriti protiv njega.
Urednica i voditeljica podcasta je Anja Banjac, studentica, a sagovornica je Marija Babić, članica upravnog odbora Fondacija za porodicu.
U ovoj epizodi ćete saznati šta je digitalna bezbjednost, kako je očuvati i unaprijediti, kako prepoznati i spriječiti digitalno nasilje, kao što su cyberbullying, sexting, grooming, phishing, hacking i drugi, kako tehnologija može biti i saveznik i neprijatelj u borbi protiv nasilja, i još mnogo toga.
Pripadnici starijih generacija često sa nostalgijom govore o vremenima kada su iz garaža i podruma dopirali zvuci rock bendova koji su pravili svoje prve korake u muzici i vježbali za ozbiljne nastupe. Čini se kako je to vrijeme nepovratno prošlo i kako se danas muzika „pravi“ jedino na računarima, a prezentuje na internetskim platformama.
Dio krivice za opadanje broja mladih bendova sigurno leži u dostupnosti Interneta, ali dio je sigurno i na spomenutim starijim generacijama koje su propustile svojim nasljednicima prenijeti draž proba uživo, skupljanja novca za pojačala, razmjena instrumenata, traženja novih članova i članica, dogovaranja prvih svirki… Sveske sa akordima danas su zamijenili sajtovi sa „chords“ u imenu, a prve gaže su na mjestima od nekadašnjeg Myspacea pa do YouTubea i drugih platformi.
Korak u pravcu revitalizacije pop-rock scene i vraćanja kulture muziciranja učinilo je Udruženje „Zdravo da ste“ iz Banje Luke, koje je nedavno realizovalo ideju muzičke vježbaonice namijenjene mladim muzičarima. Vježbaonica je opremljena projekta „Mijenjaj ploču“, podržanog SMART Balkan grantom CREATIVE BOX.
Iz Udruženja kažu kako je vježbaonica na usluzi korisnicima od septembra prošle godine. Mogu je koristiti članovi Udruženja, ali i drugi mladi muzičari i bendovi. Vježbaonica je opremljena sa svom potrebnom audio opremom i velikim brojem instrumenata.
„U proteklom periodu je interesovanje za korištenje muzičke vježbaonice bilo veliko, i veoma nam je drago da smo opet pozitivno odgovorili na potrebe mladih umjetnika u našem gradu“, kažu u Udruženju Zdravo da ste.
Projekt je rezultat komunikacije sa mladim muzičarima iz Banje Luke (Photo: Facebook)
„Potreba za ovom aktivnošću javila se kao rezultat komunikacije za mladim muzičarima koje smo uključivali u svoje projekte na lokalnom i međunarodnom nivou, a koji su bili uskraćeni za ovakve prostore. Mogli su doći do ovakvih prostora kao mladi bendovi samo u slučaju da obezbijede novac za mjesečni najam. Veći problem koji smo prepoznali su individualci koji nisu dio muzičkih sastava i kojima novac za najam predstavlja prepreku da bi vježbali u prostoru te namjene“, kaže koordinator projekta Branislav Ristić.
No, o tome koliko projekt „Mijenjaj ploču“ predstavlja pun pogodak najbolje govore korisnici vježbaonice. Ivana (2005. godište) kaže kako je riječ o odličnoj prilici i za izražavanje stavova i percepcije mladih o društvenim pitanjima.
„Razvijamo osjećaj timskog rada, međusobnog poštovanja i uvažavanja emocija i mišljenja. Cilj projekta je da podstaknemo mlade da shvate svoju ulogu u društvu u kojem se nalazimo i da svojim djelima doprinose istom. Da ne budu statični i da rade stvari koje su u njihovom okviru a da je za društveno dobro. Prostorije za vježbanje i dostupnost instrumenata su ključne za podršku. Pružanje ovakvih resursa omogućava mladima da razvijaju svoj talenat, ostvaruju svoje umjetničke vizije i doprinose pozitivnim promjenama u društvu. Moram da pohvalim mentora na pristupačnosti i trudu, zaista se vidi da mu je mnogo stalo i da nam je na raspolaganju maksimalno“, kaže Ivana.
Slično govori i Željko (2004. godište), koji ovo mjesto vidi kao neprocjenjivo mjesto susreta: „S obzirom na to da pored muzičkih škola i akademija umjetnosti ne postoji baš mjesto gdje se muzičari okupljaju, da dijele ideje i da upoznaju druge kreativce u gradu, jedino mjesto gdje se mogu vidjeti je Jam Session-i i vježbaonice. Zbog toga je fino imati ovakvu vježbaonicu, gdje ja kao samonaučeni muzičar imam prostor gdje se mogu osjećati sigurno da vježbam.“
Korištenje ovog prostora i opreme je potpuno besplatno, uz prethodnu najavu i zakazivanje termina preko profila na Instagramu @muzickavjezbaonicazds. Vježbaonica se nalazi u ulici Dr Mladena Stojanovića na broju 10, a Udruženje „Zdravo da ste“ je dostupno i na broj telefona 051/218-363, putem e-maila na adresi [email protected] ili putem Facebook stranice https://www.facebook.com/MuzickaVjezbaonicaZDS.
Druga epozoda šeste sezone Oštra nula podcasta bavi se jednim od najosjetljivijih i najvažnijih problema u našem društvu – nasilju u porodici. Ovo je podcast koji ima za cilj da podigne svijest, razbije tabue i pruži podršku žrtvama nasilja, kao i njihovim porodicama i zajednicama.
Urednica i voditeljica podcasta je Anja Banjac, studentica, a gošća je Tanja Marić, psihološkinja i stručnjakinja za porodičnu terapiju.
U ovoj epizodi ćete saznati šta je nasilje u porodici, kako ga prepoznati i prijaviti, kako pomoći žrtvama i počiniocima, kako utiče na mentalno zdravlje i razvoj djece i odraslih, kako ga sprečiti i prevazići, i još mnogo toga. Takođe ćete čuti kako je Tanja Marić radila sa porodicama koje su bile izložene nasilju, kakve je metode i tehnike koristila, i kakve je rezultate postigla.
Projekt “Siguran prostor za sigurne mlade” podržan SMART Balkan grantom lokalne inicijative posvećen je jačanju aktivizma mladih i građanskog aktivizma u prevenciji vršnjačkog i drugih oblika nasilja. Jedan od njegovih ciljeva je pružiti mladima je pružiti mladima u Banjaluci informacije, podršku i alate kako bi se suprotstavili nasilju i stvorili sigurne zajednice.
U uvjerenju da svaka mlada osoba treba imati pravo na sigurnost te da zajedničkim djelovanjem treba suzbijati vršnjačko nasilje, Oštra nula kreirala je serijal podcast-a sa namjerom da se podigne svijest o ovom problemu i zajednički radi na smanjenju nasilja.
U prvoj epizodi „Psihologija nasilja/razumijevanje motiva i posljedica“ saznajte:
– šta je vršnjačko nasilje,
– kako ga prepoznati i prijaviti
– kako pomoći žrtvama i počiniocima
– kako utiče na mentalno zdravlje i razvoj djece i mladih,
– kako ga sprečiti i suzbiti, i još mnogo toga.
Voditeljica i urednica podcasta je studentica Anja Banjac, a glavna gošća prve epozode podcasta je Aleksandra Arsenijević Puhalo, profesorica i psihologinja.
Ove školske godine, u okviru Nansen modela obrazovanja, na sekciji Kultura dijaloga, NDC je pčeo sa radom na razvijanju pozitivne slike o sebi i drugima, osjećaja vlastite vrijednosti i ljudskog dostojanstva.
“Možemo reći je da je ova tema vrlo važna i zanimljiva za učenike ovog uzrasta, jer se tiče njihovog ličnog i socijalnog razvoja, kao i njihovih potreba za pripadanjem, prihvaćanjem i ljubavlju“, istakli su ispred NDC-a.
Aktivnost je održana u sklopu projekta „Zagovaranje novih obrazovnih praksi“ podržanog SMART Balkan grantom Nacionalne intervencije.
Djelić atmosfere, kako se NDC tim zabavljao s učenicima i kako se učilo u prošlom polugodištu pogledajte u kratkom videu sa fotografijama na: https://www.instagram.com/p/C2zrVH-P-jI/.
