SMART Balkans - SMART Balkans

Građanski aktivisti i predstavnici NVO: Izražavamo najoštriji protest zbog napada poslanice Demokrata na Teu Gorjanc Prelević

Građanski aktivisti i grupa nevladinih organizacija uputili su reagovanje i izrazili najoštriji protest zbog napada poslanice Demokrata Zdenke Popović na braniteljku ljudskih prava Teu Gorjanc Prelević – ženu koja se godinama uporno i neselektivno zalaže za vladavinu prava.

Njihovo obraćanje prenosimo integralno:

“Na ovaj način Popović, potpredsjednica Skupštine Crne Gore, članica Ženske liderske mreže i kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, pokazuje bespogovornu lojalnost liderima svoje partije i vođstvu sektora bezbjednosti – umjesto da afirmiše rodnu ravnopravnost i demokratski dijalog.

Od nekoga ko za sebe tvrdi da „godinama radi na osnaživanju žena da preuzmu liderske uloge – u politici, ekonomiji i društvu“ i ko „podržava svaku inicijativu koja ženama otvara prostor za ravnopravno učešće“, očekivali bismo da upozori partijske kolege, pa čak i osudi njihovo ostrašćeno diskvalifikovanje aktivistkinje, izložene orkestriranim napadima u javnom prostoru samo zbog njenog javnog djelovanja. Očekivali bismo da kritikuje notornu zamjenu teza pominjanjem poslovanja supruga Tee Gorjanc Prelević u ovom kontekstu koje se koristi kao strategija ućutkivanja, umjesto da se formulišu argumentovani odgovori na legitimna pitanja i kritike, što bi bio minimalni standard kulture dijaloga.

Umjesto toga, Tei Gorjanc Prelević potpredsjednica Skupštine Crne Gore javno poručuje da „dosta providno i patetično glumi žrtvu, koju navodno neko napada“. Priliku da pokaže integritet i uistinu stane iza principa za koje se javno zalaže, iskoristila je da na liniji partijskih stavova, uz korištenje iste prizemne i zapaljive retorike, nedvosmisleno poruči žrtvi napada da joj ne vjeruje – staro oprobano oruđe patrijarhalnog nasilja kojeg poslanica Popović očito nije spremna da se odrekne.

Kada žene, koje su došle do najviših pozicija upravo zahvaljujući zalaganju braniteljki ljudskih prava da se zakonom propišu kvote za veće političko učešće žena, koriste svoj autoritet da ih napadaju, time šalju poruku da su ženska solidarnost i borba za rodnu ravnopravnost principi „slabije važnosti“ – potrošna roba kojom se može trgovati zarad dnevne politike i lojalnosti partiji. Takvi istupi urušavaju povjerenje žena u politiku i javni život i obeshrabruju ih da utiču na društvene promjene. Žene na visokim pozicijama imaju priliku, ali i dodatnu obavezu, da svojim djelovanjem pokažu kako se moć može koristiti za izgradnju integriteta, međusobnog uvažavanja i povjerenja, a ne za disciplinovanje i omalovažavanje onih koje se bore za sve nas.

Bez obzira na ovu i slične razočaravajuće prakse, nastavićemo da se zalažemo za veće učešće žena u politici, u uvjerenju da će naredne generacije političarki biti istinske kreatorke narativa i javnih politika po mjeri svih građanki i građana, a ne slijepe sljedbenice svojih muških kolega i onda kada vode pogrešne politike i neargumentovano napadaju civilni sektor zbog uskopartijskih interesa. Osuđujemo svaki govor mrznje prema ženama, i onda kada je usmjeren prema neistomišljenicama, i očekujemo da Odbor za rodnu ravnopravnost i Ženski klub napuste lošu praksu selektivne odbrane samo onih žena koje su na vlasti.”

1. Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava
2. Ana Jaredić, Centar za ženska prava
3. Zorica Konatar, Centar za ženska prava
4. Teodora Balšić, Centar za ženska prava
5. Teodora Ciriviri, Centar za ženska prava
6. Tanja Markuš, Centar za ženska prava
7. Anita Stjepčević, Centar za ženska prava
8. Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje
9. Sara Čabarkapa, Centar za građansko obrazovanje
10. Ervina Dabižinović, koordinatorka, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
11. Ljupka Kovačević, NVO Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
12. Milena Popović Samardžić, izvršna direktorica, Ipso Facto
13. Marijana Camović Veličković, potpredsjednica, Sindikat medija Crne Gore
14. Marina Vujačić, izvršna direktorica, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore
15. Milka Tadić Mijović, izvršna direktorica, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore
16. Zenepa Lika, izvršna direktorica, Dr. Martin Schneider-Jacoby Udruženje
17. Nikoleta Đukanović, izvršna direktorica, Sociološki centar Crne Gore SOCEN
18. Mila Radulović, predsjednica, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
19. Aida Perović, izvršna direktorica, Prima
20. Olivera Nikolić, izvršna direktorica, Institut za medije Crne Gore
21. Ivana Vujović, izvršna direktorica, Juventas
22. Jelena Čolaković, Juventas
23. Marija Jovanović, aktivistkinja, Asocijacija Spektra
24. Danijela Nikić, Asocijacija Spektra
25. Aleksandra Kraljević, Asocijacija Spektra
26. Milva Milić, Asocijacija Spektra
27. Iskra Đurišić, Asocijacija Spektra
28. Nevenka Vuksanović, izvršna direktorica, Centar za demokratiju i ljudska prava
29. Sabina Talović, izvršna direktorica, Bona fide
30. Slavica Striković, članica Upravnog odbora, Ženska akcija
31. Mira Saveljić, direktorica, Sigurna ženska kuća
32. Ana Dedivanović, izvršna direktorica, Udruženje LBTQ žena “Stana”
33. Staša Bistrica, izvršna direktorica,Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
34. Marija Backović, izvršna direktorica, Prazan prostor
35. Fana Delija, izvršna direktorica, Centar za romske inicijative
36. Kristina Mihailović, izvršna direktorica, Udruženje Roditelji
37. Zorana Marković, izvršna direktorica, Centar za razvoj nevladinih organizacija
38. Azra Vuković, izvršna direktorica, Green Home
39. Jovanja Janjušević, izvršna direktorica, Centar za zaštitu i proučavanje ptica
40. Nataša Nelević, izvršna direktorica, Profemina
41. Velida Hodžić, izvršna direktorica, Ikre Rožaje
42. Bojana Jokić, izvršna direktorica, LGBT Forum Progres
43. Nataša Međedović, izvršna direktorica, SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Nikšić
44. Sonja Dragović, KANA/ko ako ne arhitekt
45. Martina Markolović, Akcija za ljudska prava
46. Bojana Malović, Akcija za ljudska prava
47. Amra Bajrović, Akcija za ljudska prava
48. Elizabeta Mrnjačević, Akcija za ljudska prava
49. Ivana Živaljević, Akcija za ljudska prava
50. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
51. Jovana Marović, građanska aktivistkinja
52. Paula Petričević, aktivistkinja
53. Ivana Čogurić Rašović, aktivistkinja
54. Nađa Durković, profesorica književnosti
55. Olivera Lakić, novinarka
56. Milena Bešić, građanska aktivistkinja
57. Vesna Rajković Nenadić, novinarka
58. Maja Boričić, novinarka
59. Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
60. Maša Elezović, aktivistkinja za ženska prava
61. Varja Đukić, glumica

Konferencija 13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja

Crna Gora do kraja naredne godine ne može završiti pregovore sa Evropskom unijom (EU), ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, na konferenciji “13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Marović je, na panelu “Između briselskog optimizma i domaće (ne)moći: ko drži ključeve napretka?”, kazala da Crna Gora “krizira” na putu pristupanja EU na tehničkom, političkom i strateškom nivou, kao i da “država ne može za godinu da zatvori pregovore”.

Proces pristupanja Crne Gore EU, prema riječima Marović, izgleda usiljeno, kao i nedavno održana međuvladina konferencije. “Pokušavamo jedni druge da ubijedimo da nam idem fenomenalno, a svi smo svjesni da kriziramo na sva tri nivoa. Da bismo ušli u EU, moramo da budem besprekorni što se tiče tehničkog, političkog i strateškog, odnosno vrednosnog nivoa”, navela je Marović.

Marović se osvrnula na česte navode da je prednost Vlade njena heterogenost. “To bi bilo dobro kad bi umjerene snage ublažavale ekstremne, a vidimo da to nije slučaj”, navela je ona.

Istakla je i da pitanje složenih odnosa sa Hrvatskom nije bezazleno, ali i da se bilateralna pitanja moraju izmjestiti iz pregovora.

Vlada, kako je poručila Marović, treba da ima i plan B i plan C. “Ništa sporno nema u tome da Crna Gora uđe i 2029. godine u EU, to nama ne mijenja stvar, samo Pokretu Evropa sad”, pojasnila je ona.

Govoreći o poziciji Albanije na EU putu, ona je rekla “da je nefer da se dvije države u paru priključuju”. “Potrebno je da se suštinski izdvojimo po rezultatima u vladavini prava, važno je da se i EU obaveže, zbog toga što je Unija poznata po tome da nije ispunila neka obećanja u prošlosti, da i danas imamo dva glasa – jedan koji je pozitivan, iz Evropske komisije, i drugi manje pozitivan iz država članica”, navela je Marović.

Kako je kazala, Crna Gora nema nikakvu garanciju da će, i ako ispuni uslove, zaista priključiti 2028-2029. godine.“Potrebna je deklaracija kojom će se reći – mi radimo na pristupnom ugovoru. Pristupni ugovor će podrazumijevati da država obezbijedi određeni bilans presuda visoke korupcije, da Crna Gora reguliše i izborno zakonodavstvo i unaprijedi ukupan ambijent što se tiče rada pravosuđa, tužilaštva”, ukazala je ona.

Državi je, kako je naglasila, neohodno nezavisno pravosuđe, “da ne mijenjamo jedan politički uticaj drugim. U EU moramo ući kao država koja ima nezavisne insitucije, a na svemu drugom možemo raditi”.

Poslanik Evropskog parlamenta (EP), Vladimir Prebilič, ukazao je da za EU najvažnije da postoji nacionalni konsenzus da se država učlani u Uniju, ali i izrazio očekivanja da rezultati u pravosuđu budu konkretni. “Nešto što se može “staviti na sto”. Na tom polju još je puno prostora za poboljšanje, na primjer oblast korupcija, treba nam i rezultat i kako se ona iskorjenjuje”, poručio je Pribilič.

Na pitanje da li je moguće zatvoriti poglavlja do kraja sljedeće godine, Prebilič je odgovorio da je to teško, ali ne i nemoguće.

“Mi smo stava da bilaterala ne smije uticati na pregovore. Ako postoje neki problemi, treba da se razgovara”, kazao je Prebilič, podsjećajući da ni spor Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva nije riješen, ali da su obje zemlje u EU.

Prema riječima Pribiliča, EU želi istinski neku uspješnu priču na Zapadnom Balkanu a, kako je naveo, Crna Gora je najbolji primjer za to, apostrofirajući i da je u Crnoj Gori velika podrška procesu pristupanja EU nasuprot nekim drugim državama regiona. Scenario u kojem bi mogla prevagnuti politička nestabilnosti i da država ne ispuni sve obaveze je ocijenio kao najlošiji. “Ako sad postoji moment, treba da se iskoristi. Ne bih želio da se dokaže da se ne može, mislim da ćete zatvoriti vrata za sav region. Treba da napravimo sve da spriječimo taj scenrio i da Crna Gora postane članica EU”, dodao je Prebilič.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, stava je da je u posljednjih godinu postignut vanredan uspjeh, dodajući da postoji vrlo dobra politička klima za integracija države u EU. On je rekao da je važno da „svi veslamo naprijed budući da je pozitivan ishod tu pred nama, a ključevi od tog uspjeha su u našim rukama“. Upitan šta je država mogla, a nije uradila, on je rekao da “ne vidi šta je Crna Gora mogla da uradi, a nije”.

Podsjetio je i da je fokus bio na dobijanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i da je to i učinjeno.

Zenović je rekao da je limitirajuće, ali i pohvalno što je Vlada dala vremenski rok sebi. “To je bio hrabar korak, koji je dao podstrek cijeloj administraciji da predano radi”, naveo je on, negirajući da se kreće u preformulaciju rokova.

Zenović je, govoreći o odnosu prema kritičarima, kazao da je kritika uvijek dobrodošla ali da mora da nosi i predloge za razrješenje kako ne bi ostala destruktivna.

Kazao je i da je država zatvorila sedam poglavlja, po novoj metodologiji, koja je najteža do sada, četiri a prije toga tri. „To je, sa ona dva koja je Srbija zatvorila, jedini bilans koje politika proširenja ima među sedam država kandidata, to je ono što EU ima kao jedina zatvorena poglavlja. Znam da to nije impresivno, ali je važno da svako od nas zapita šta sam mogao da uradim više, i ja to svakog dana sebe pitam“, naveo je Zenović.

On je dodao da se proces transformacije ne završava ulaskom Crne Gore u EU. „Mi samo dobijamo garanciju da će se ta transformacija, kontinuirano, pod budnim oko Unije, nastaviti dalje. Nemam nikakvu iluziju da će Crna Gora biti evropska država kakva bih želio da bude…. Za mene je EU tvorevina koja nema alternativu“, rekao je Zenović.

Govoreći o poglavlju 5 – Javne nabavke, koje je zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji u petak, on je kazao da, kad je u pitanju to poglavlje, mora se pokazati da politika štima i da ima ko da je sprovodi.

Savjetnik predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za evropske poslove, Miloš Radonjić, ocijenio je da taj proces shvataju kao proces suštinske transformacije društva, a ne kao tehničko ispunjavanje. Govoreći o postignutom uspjehu u procesu pregovora, Radonjić je rekao da uspjeh može biti relativan i apsolutan. “Crna Gora jeste postigla relativni uspjeh, ali to nije apsolutni uspjeh, jer ne odgovara onome što je puni potencijal društva. Svi elementi crnogorskog društva rade zajedno na ispunjenju ovog cilja”, kazao je Radonjić.

On je naveo da svi ističu podršku građana članstvu u EU, ali da se malo pažnje posvećuje tome šta se radi da se ta podrška zadrži.

Govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Radonjić je ocijenio da taj dokument neće moći da bude implementiran bez dodatne doze opreza sa crnogorske strane. “Sporazum je mogao biti bolji, da je pravovremeno uključena akademska zajednica, NVO sektor, i da su prodiskutovali sadržaj sporazuma u cilju da bude postignut balans”, zaključio je on.

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, podsjetila je da se obećavalo da će ove godine biti zatvoreno šest, odnosno devet poglavlja, a da se broj snižavao kako je vrijeme odmicalo.

Ona smatra da Vlada ima demokratske struje i da možda te struje rukovode tehničkim procesom pregovaranja, ali da su one u manjini. “Nije pitanje šta Crna Gora nije uradila, nego šta nije smjela da uradi. Ali uradila je upravo ta demokratska manjina i puno antievropskih narativa, postupaka i aktivnosti. Teško je planirati, ali morate preuzeti odgovornost ukoliko tako ambiciozni planovi ne budu realizovani. Lako je dobiti IBAR, ali je lako i zaboraviti preuzete obaveze ”, ocijenila je Đukanović.

“Nemoguće je pričati o velikom napretku uz sve ove probleme koje vidimo, a mislim da o partijskom zapošljavanju i nepotizmu najbolje govori nezvanični dokument EK”, rekla je Đukanović, ukazujući i da se država suočava sa grubim kršenjem ljudskih prava.

Zamjenik šefa delegacije EU u Crnoj Gori, Rikardo Seri, istakao je kao pozitivno što je Crna Gora zatvorila sedam od 33 poglavlja, kao i dobijanje IBAR-a koji je bio prekretnica za proces pregovara. On je ponovio snažnu podršku EU procesu proširenja, kao strateški prioritet za Uniju, dodajući da su tome doprinijele i izmjene u geopolitičkoj situaciji i u tom kontekstu naglasio neke odluke koje je Crna Gora donijela radi usklađivanja sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, transponovanja zakona, paketa sankcija Rusiji.

“Sada nema prostora da se predomislimo i idemo nazad. Moramo biti više uvjereni da će ovaj region biti dio EU u razumnom periodu”, naveo je Seri, ističući da Zapadni Balkan nastavlja da bude u njihovom fokusu.

Seri je rekao da je ostalo da se uradi puno posla i da je proces pristupanja zasnovan na zaslugama. “Geopolitička situacija je takva kakva je, ali države članice neće dozvoliti pristupanje ukoliko tehnički uslovi nijesu ispunjeni”, pojasnio je on uz opasku da je proces usporen ove godine i zbog političkih pitanja i previranja u Skupštini.

Govoreći o doprinosu NVO sektora procesu pristupanja Crne Gore EU, Seri je istakao da civilno društvo radi odličan posao. “Prate sve pomno, postoji konstruktivna kritika, i to pomaže citavom procesu”, pojasnio je Seri.

Upitan o mogućnosti prijema Crne Gore u EU, ukoliko ne ispuni sve uslove, on je ponovio da su pravila – pravila, a mjerila – mjerila. “I mjerila moraju biti dosljedno ispunjena prije prijema”, poručio je Seri.

Upitan da li EU prati proces izbora članova Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Seri je rekao da je poglavlje 10 posebno relevantno za Crnu Goru, povezujući neke dijelove tog pitanja i sa poglavljima 23 i 24, a što sve ima punu pažnju EU.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, poručio je da će sve ono što približava Crnu Goru makar milimetar EU, imati punu podršku opozicije.

Građani su, kako je kazao, dominantno glasali za proevropske građanske partije. “Ljudi su glasali kako bi Crna Gora u dogledno vrijeme završila posao, a to se nije materijalizovalo”, dodao je Vuković.

Prema njegovim riječima, kad god bi Crna Gora uradila dobar potez, odmah potom bi uslijedila odluka vladajuće većine koja bi državu vratila dva koraka unazad. “Prvo smo dobili IBAR, pa su (Andrija) Mandić i njegovi saborci izmislili Rezoluciju o Jasenovcu, kako bismo pokvarili odnose sa Hrvatskom”, pojasnio je on. Vuković je kazao “da je većina smijenila sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, protivustavno i suprotno mišljenju Venecijanske komisije”.

“Plašimo se da zbog prisustva malignih uticaja naš uspjeh neće biti dovoljan. To nema veze sa glavnim pregovaračem Zenovićem i ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević”, naveo je Vuković.

Konferencija “13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja” organizovana je kao projekta koji se realizuje uz podršku regionalnog programa SMART Balkan.

CGO konferencija 0

CGO konferencija 6

CGO konferencija 5

CGO konferencija 4

CGO konferencija 3

CGO konferencija 2

CGO konferencija 1

UMHCG: Zakon ne smije biti samo finansijski instrument, već garant jednakih šansi i dostojanstva za osobe s invaliditetom na tržištu rada

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom mora proći temeljnu reformu koja će usvojiti pristup invaliditetu zasnovan na ljudskim pravima, umjesto trenutno dominantno funkcionalnog pristupa koji polazi od pretpostavke umanjene radne sposobnosti. Pored toga, taj akt ne smije biti samo finansijski instrument, već mora predstavljati garant jednakih šansi, dostojanstva i pune uključenosti osoba s invaliditetom na tržište rada.

To je poručeno na konferenciji „Izazovi i perspektive: Kuda dalje ka ispunjenju cilja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom?“, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić, kazala je da Crna Gora još uvijek nije uskladila zakonski okvir sa međunarodnim standardima kada je riječ o zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Ona je naglasila da Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom ne propisuje nikakva posebna prava osoba s invaliditetom, već jasno definiše obaveze države i okvir u kojem se prava, uključujući posebno ekonomska, socijalna i kulturna, koja Konvencija navodi u svojim opštim obavezama moraju ostvarivati postepeno, ali progresivno.

Kako je pojasnila, te obaveze podrazumijevaju korišćenje maksimalno raspoloživih resursa, uključujući i, ukoliko je potrebno, međunarodnu saradnju, a svako eventualno uvođenje regresivnih mjera mora biti opravdano isključivo kao krajnje sredstvo, nakon iscrpljenih svih alternativa i obaveze države da dokaže kako te mjere nemaju nesrazmjerno negativan uticaj na osobe s invaliditetom.

„Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom u Crnoj Gori postoji skoro 16 godina, ali ni do danas nije postigao svoj cilj, niti sve osobe s invaliditetom, posebno u odnosu na vrstu i stepen oštećenja imaju benefite od njega. Mnogi i dalje ostaju dugoročno nezaposleni i dugoročno nezapošljivi“, upozorila je Vujačić.

Posebno je istakla da se u javnosti rijetko govori o pravu osoba s invaliditetom na napredovanje i promjenu posla, a da radna prava ne podrazumijevaju samo mogućnost zaposlenja, već i jednak tretman u napredovanju u karijeri.

Vujačić se osvrnula i na brojne druge prepreke: nepristupačnost i nemogućnost izbora obrazovanja, nepropisivanje i neprimjenjivanje razumnih adaptacija na radnom mjestu, stigmatizaciju na tržištu rada i segregišuća radna okruženja.

„Još uvijek postoje zakonski segmenti koji dopuštaju diskriminatorne prakse, poput tzv. posebnih organizacija za zapošljavanje, koje, iako ne funkcionišu u praksi, suštinski promovišu segregaciju. S druge strane, ne postoje podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom u organima vlasti i u javnoj upravi, zbog čega je neophodno propisati posebne kvote u ovom segmentu“, rekla je Vujačić.

Govoreći o značaju razumnih adaptacija, Vujačić je pojasnila da one uključuju i fleksibilno radno vrijeme, pristupačne forme komunikacije, mentorsku podršku za osobe s invaliditetom, mirno radno okruženje, bez buke , gužve i ometanja, navodeći da se u Crnoj Gori one često pogrešno svode isključivo na fizičku pristupačnost.

„Zakon o radu, iako u formalnom smislu prepoznaje osobe s invaliditetom, i dalje polazi od pretpostavke naše umanjene radne sposobnosti. Navedeno odražava ableistički način promišljanja u kojem se sposobnosti osoba s invaliditetom preispituju i smatraju manjim od sposobnosti osoba bez invaliditeta, samo usljed ličnih svojstava“, istakla je Vujačić.

„Osobe s invaliditetom nijesu homogena grupacija, već jako heterogena. To znači da, ukoliko su nam garantovana prava i obaveze, da i odgovornost mora biti individualna, kako institucija, tako i pojedinaca, pa i samih osoba s invaliditetom. Navedeno se mora odnositi i na situacije kad postoje moguća postupanja koja su suprotna suštini Zakona i u kojima se možda i same osobe s invaliditetom zloupotrebljavaju i koristi njihov status“, istakla je Vujačić.

Poseban fokus stavila je na položaj žena s invaliditetom, koje su, kako je kazala, višestruko diskriminisane i u nepovoljnijem položaju na tržištu rada.

Narativ o subvencija usmjerio nas je na posebne segmente u Analizi, a zbog ograničenosti i nedostupnosti podataka nijesmo se bavili platama, odnosno kretanjem zarada osoba s invaliditetom, angažovanjem u neformalnom sektoru, stabilnošću, odnosno nestabilnošću radnog odnosa, razlozima prestanka, odnosno prekida radnog odnosa, strukturom nezaposlenih s aspekata stečenog obrazovanja i kvalifikacija. Sve navedeno trebale bi da prate i analiziraju institucije. Sve navedeno bi trebale biti posebne analize. S druge strane, narativ o navodno visokim i neracionalnim zaradama dovelo je do toga da se ni o čijim zaradama u javnosti nije govorilo poslednjih godina koliko o zaradama osoba s invaliditetom.

„Vrijeme je da prepoznamo sve benefite, ali i nerazjašnjene stavove, te da zajedno pronađemo modele koji su održivi, pravedni i funkcionalni“, poručila je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.

Ministarka je naglasila da društvo koje zapošljava osobe sa invaliditetom (OSI) pokazuje da cijeni različitosti i inkluziju. „Zapošljavanjem OSI smanjuju se troškovi socijalne zaštite, a povećava se poreska baza. Dugoročno gledano, to je dobit za sve – i pojedinca i društvo“, istakla je Nišić.

Ona je ocijenila da Zakon o kojem se raspravlja „predstavlja ogledalo naše spremnosti da gradimo pravednije društvo“ i podsjetila da su prvi koraci u njegovoj primjeni bili praćeni ozbiljnim izazovima, uključujući duboko ukorijenjene stereotipe i izbjegavanje zapošljavanja u korist plaćanja doprinosa.

„Treba raditi na unapređenju transparentnosti i kontrole, jer problem nije u afirmativnim mjerama, već u nedostatku strateškog upravljanja njima“, dodala je Nišić.

„U ime Ministarstva, želim da poručim da ostajemo otvoreni za dijalog, posvećeni saradnji i odlučni da reforme koje sprovodimo budu vođene principima jednakosti, transparentnosti i stvarne promjene“, zaključila je ministarka.

Snažnu poruku uputio je i direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, mr David Perčobić: „Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom nije samo pravni okvir – on je simbol naše posvećenosti da svaka osoba, bez obzira na sposobnosti, ima pravo na rad i dostojanstven život.“

Perčobić je istakao da Zavod, kroz Fond za profesionalnu rehabilitaciju, kontinuirano ulaže u stvaranje inkluzivnog tržišta rada i jednakih šansi za sve.

„Naša misija je jasna: osigurati da svaka osoba ima priliku da doprinese zajednici i da se osjeća poštovano i cijenjeno. Ponosni smo na ostvarene rezultate, ali svjesni da nas čeka još mnogo posla“, rekao je direktor Zavoda.

Zahvalio je UMHCG-u na dugogodišnjoj saradnji i doprinosu promociji inkluzivnih politika: „Zajedničkim naporima možemo stvoriti radno okruženje koje ne samo da prihvata različitosti, već ih i slavi.“

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, kazao je da je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom u Crnoj Gori najbolji u regionu, te da je bolji i od zakona u dvjema članicama EU koje su zemlje regiona – Sloveniji i Hrvatskoj, ali da je njegov koncept zastario i zasnovan na funkcionalnom modelu koji mora biti zamijenjen pristupom zasnovanim na ljudskim pravima.

On je govorio o toku implementacije zakona od 2009. do danas, koji je podijelio na dvije faze – prije i poslije 2017. godine.

„Prva polovina primjene zakona do 2017. godine dala je ograničene rezultate u ostvarivanju cilja zakona. Poslodavci su, u većini slučajeva, radije birali da plaćaju posebne doprinose nego da zaposle osobe s invaliditetom u skladu sa kvotom“, naveo je Macanović.

Promjena je, kako je ukazao, nastupila nakon 2017. godine, kada se povećao broj osoba koje dobijaju status osobe s invaliditetom, čime je automatski rastao i broj zaposlenih OSI uz subvencije.

Ukazao je da je tokom prve decenije implementacije zakon donosio suficit, pojašnjavajući da se posebnim doprinosima više prihodovalo nego što se ulagalo, ali da se situacija mijenja 2020. godine, kada prvi put dolazi do deficita.

„Uzroci su višestruki. S jedne strane, država nije dovoljno naplaćivala posebne doprinose, čime je izgubila desetine miliona eura. S druge strane, rast minimalne zarade kroz programe ‘Evropa sad 1 i 2’ doveo je do rasta iznosa subvencija, jer je veliki broj osoba s invaliditetom primalo minimalne zarade,” objasnio je Macanović.

Kao ključnu negativnu pojavu, označava narativ koji se pojavio posljednjih godina – da je zapošljavanje osoba sa invaliditetom skupo.

„Kreirala se jedna jako negativna kampanja kroz koju su se spominjale neke visoke plate osobe s invaliditetom. Nažalost, nikada nismo čuli, a puno puta smo tražili da dobijemo podatak koliki je, koliko je to procentualno zastupljeno“, naveo je Macanović.

Macanović je posebno naglasio da djelovanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju daleko nadilazi resurse jednog sektora Zavoda za zapošljavanje, i pozdravio je najavu ministarke Nišić da se razmatra njegovo izdvajanje kao samostalne institucije.

„Mi ćemo biti partneri Ministarstvu u kreiranju održivog rješenja koje će osigurati efikasniju i pravedniju raspodjelu sredstava i bolju podršku osoba s invaliditetom,” poručio je Macanović.

On je najavio i inicijativu da se kroz izmjene Zakona o radu uvede odredba koja garantuje jednake plate za OSI i druge zaposlene na istim radnim mjestima i dodao „Jednak rad mora biti jednako plaćen. Ovo nije samo zahtjev zajednice osoba s invaliditetom, već i preporuka UN Komiteta za prava osoba sa invaliditetom“.

Film „Građanska država sa huškačkom retorikom”

U Crnoj Gori, politički lideri često optužuju protivnike za širenje mržnje, dok istovremeno koriste identične retoričke strategije za diskreditaciju neistomišljenika.

Na Svjetski dan protiv govora mržnje, UZOR je objavio video podsjetnik da zbog nerazumijevanja standarda dobre argumentacije u javnom prostoru, politika u Crnoj Gori često dobija negativan prizvuk, pa se percipira kao sfera u kojoj dominiraju neiskrenost i dvostruki aršini.

Analizirajući negativne primjere iz bliske ali i udaljene prošlosti, lako je zaključiti da umjesto kvalitetne razmjene argumenata, u javnom prostoru dominira etiketiranje i moralno svrstavanje, zbog čega je potrebno aktivno raditi na unapređenju medijske pismenosti i normativnoj reformi javnog diskursa.

Da bi očuvali slobodu izražavanja i političkog neslaganja kao osnovne demokratske vrijednosti, potrebno je ojačati institucionalne mehanizme za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje.

Film „Građanska država sa huškačkom retorikom“, možete pogledati u nastavku:

Pridružite se online treningu: Kako uspostaviti siguran sistem arhiviranja podataka u organizacijama civilnog društva

Arhivirate li dokumente ili skupljate “digitalni haos”? Je li vaša organizacija GDPR-friendly ili GDPR (Opšta uredba o zaštiti podataka) -zanemarena? Znate li koliko dugo morate čuvati finansijske izvještaje? Kako razvrstati i arhivirati račune, fakture, izvještaje o troškovima, poreze, budžete i druge relevantne finansijske podatke?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja povezana sa uspostavljanjem uspješnog sistema arhiviranja podataka saznajte na online treningu koji organizuje Centar za promociju civilnog društva (CPCD) u okviru projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan na temu: Kako uspostaviti siguran sistem arhiviranja podataka u organizacijama civilnog društva.

📆 Kada? 17. jula 2025. u 10:0 sati.
🔗 Gdje? Online, putem ZOOM platforme (nakon što izvršite registraciju, dobit ćete link za pristup putem e-maila)
⏰ Trajanje: 120 minuta

Tema uspostavljanja sigurnog sistema ahiviranja i pohrane podataka u organizacijama civilnog društva je od izuzetnog značaja jer podrazumijeva primjenjivanje adekvatnih metoda, politika i tehnologija koje omogućavaju sigurno čuvanje, organizaciju i pristup važnim dokumentima. Ovo je naročito značajno kada se radi o finansijskim, projektnim i organizacijskim dokumentima, obzirom da su ti podaci ključni za pravnu i finansijsku odgovornost, kao i transparentnost organizacije.

Cilj treninga je pružiti učesnicima praktične i teorijske smjernice kako bi bili osnaženi za uspostavljanje učinkovitog i sigurnog sistema arhiviranja podataka, sa posebnim naglaskom na finansijsku, projektnu i organizacijsku dokumentaciju. Edukacija će omogućiti učesnicima da shvate ključne aspekte upravljanja organizacijskom dokumentacijom, zakonske obaveze, zaštitu podataka, kao i najbolje prakse za implementaciju sistema koji osigurava dugoročnu sigurnost i lako pristupanje podacima.

Oblasti koje će biti obuhvaćene treningom:

– Identificiranje i klasificiranje dokumenata;

– Sigurnost podataka;

– Politike pristupa i zaštite privatnosti;
– Elektronsko arhiviranje i sistem za upravljanje dokumentima;

– Zakonska usklađenost i vremenski okviri čuvanja;

Trenerica je Snežana Nikčević, voditeljica inicijative u oblasti građanske tehnologije u nevladinoj organizaciji 35mm, koja iza sebe ima značajan broj edukacija iz oblasti zagovaranja, digitalne pismenosti i sigurnosti na internetu.

Ukoliko želite naučiti korisne stvari o uspostavi sigurnosnog sistema arhiviranja podataka, ohrabrujemo vas da nam se pridružite registracijom putem LINKA!

Trening će se održati na BHS jeziku i mogu se prijaviti organizacije iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Vidimo se uskoro.

Na okruglom stolu predstavljena Analiza Udruženja Roditelji: Kazne za seksualno zlostavljanje djece i dalje blizu zakonskog minimuma

Uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, analiza je predstavljena na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”

Kazne zatvora izrečene u prethodnih pet godina u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koji su bili u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma.

To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do prošle godine, koju je izradilo Udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika.

Dokument je, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”, koji je organizovalo Udruženje Roditelji.

Iz Udruženja Roditelji su saopštili da je analiza pravosnažnih presuda obuhvatila ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 osobe.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.

Ministar pravde Bojan Božović je istakao dosadašnji doprinos Udruženja Roditelji koje je proaktivnim djelovanjem budilo svijest i kod institucija da neke stvari moraju zajedno mijenjati.

On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.

“Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima tih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, kao i obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo”, rekao je Božović.

Te mjere se, kako je kazao, sprovode 20 godina nakon izdržane kazne.

“Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu”, rekao je Božović.

On je istakao da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.

Ta mjera, prema riječima Božovića, šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu.

“Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu”, naveo je Božović.

To, kako je rekao, ne smije da obeshrabri, već da dodatno obaveže da zajedno svi segmenti društva rade na dodatnoj zaštiti.

Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević Korać i Bojana Bandović, ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.

One su navele, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u tim predmetima.

“U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude – 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 Krivičnog zakonika”, jedan je od zaključaka iz analize.

Navodi se da u ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta.

Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja Andrea Mićanović, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.

Mićanović je rekla da su, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje česti zabrinjujući nedostaci – nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, kao i nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.

U studiji se navodi da se psihosocijalna podrška nerijetko pruža sporadično i u ograničenom obimu i da je uočen i nedostatak standardizovanih međuinstitucionalnih protokola, kao i nedovoljna koordinacija između ključnih aktera.

“Sve navedeno ukazuje na potrebu za jačanjem institucionalne odgovornosti, međusektorske saradnje i primjene pristupa koji je u potpunosti usmjeren na zaštitu prava i interesa djeteta”, piše u studiji.

Na osnovu tog dokumenta, ali i šire analize, kako je navela Mićanović, može se zaključiti da se saslušanje maloljetnih oštećenih u značajnom broju predmeta često ne vrši na propisan način – samo jednom, u prostoriji posebno opremljenoj za audiovizuelno snimanje, od strane tužioca i sudije istog pola, uz prisustvo njegovog zakonskog zastupnika i stručnog lica.

Jedan od ključnih nalaza studije ukazuje i da je načelo hitnosti postupanja u predmetima u kojima su maloljetnici/maloljetnice oštećena lica potrebno dosljednije primjenjivati.

Mićanović je rekla da je pohvalno što je, u sva tri slučaja obuhvaćena studijom, javnost bila isključena sa glavnog pretresa.

“Ta praksa ukazuje na postojanje senzibiliteta unutar crnogorskog pravosuđa za posebno ranjiv položaj maloljetnih žrtava krivičnih djela protiv polne slobode“, istakla je Mićanović.

Prema njenim riječima, jedan od ključnih nalaza studije je i da je potrebno da se u praksi poštuje standard Lanzarot konvencije, kako bi se maloljetnim žrtvama omogućilo da pravovremeno preduzmu zaštitne mjere i izbjegnu dodatnu viktimizaciju u vezi sa puštanjem lica koje je krivično gonjeno ili osuđeno na slobodu.

„Zabrinjava činjenica da roditelji maloljetnih žrtava često ostaju bez osnovnih informacija o tome šta mogu očekivati od postupka, koja prava imaju i koje službe im stoje na raspolaganju”, rekla je Mićanović.

Okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete” organizovanom u ukviru istoimenog projekta podržanog u okviru SMART Balkan, prisustvovali su predstavnici ministarstava, tužilaštava, sudova, centara za socijalni rad, međunarodnih i nevladinih organizacija.

Udruženje Roditelji će preporuke proistekle iz analize i studije slučaja, kao i sa okruglog stola, naknadno uputiti svim nadležnim institucijama.

486164998_1115492463940044_4454366655541722229_n

ZAPOČETA REFORMA ZAKONA U PARTNERSTVU S ORGANIZACIJAMA OSOBA S INVALIDITETOM

Nakon intenzivne i kontinuirane zagovaračke aktivnosti, uz značajnu podršku brojnih NVO, u prvom redu organizacija osoba s invaliditetom, medija i šire zainteresovane javnosti, postignut je značajan uspjeh u okviru projekta Djeluj sada za sigurno sjutra, koji sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), a koji je podržan ad-hok grantom regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan.

Naime, povučen je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, a otvoren je put za izradu potpuno novog zakonskog rješenja, odnosno izmjena i dopuna važećeg zakona, uz punu participativnost reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom. Dogovor o pokretanju novog procesa izrade postignut je na sastanku sa predstavnicima/ama Vlade Crne Gore, održanom 22. aprila 2025. Na osnovu zaključaka sastanka, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga objavilo je Javni poziv za predlaganje najmanje tri predstavnika NVO iz reda reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom za učešće u Radnoj grupi koja će raditi na izradi novog Nacrta zakona. Na inicijativu i u dogovoru s UMHCG, broj predstavnika/ca je povećan sa najmanje tri, kako je bilo navedeno na sastanku, na pet, čime je dodatno osnažen princip reprezentativnosti i učešća organizacija osoba s invaliditetom u procesu donošenja odluka.

Paralelno sa tim, u okviru pomenutog projekta sprovodi se sveobuhvatna analiza primjene postojećeg zakona. U okviru analize, upućeno je 26 zahtjeva za slobodan pristup informacijama nadležnim institucijama i službama, s ciljem prikupljanja podataka o iznosima posebnih doprinosa uplaćenih u budžet, sredstvima utrošenim iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, razlici između uplaćenih doprinosa i utrošenih sredstava, zapošljavanju osoba s invaliditetom, ostvarivanju prava na subvencije, kao i funkcionisanju relevantnih mehanizama. Prikupljeni podaci se trenutno sistematizuju i analitički obrađuju, a završni izvještaj sa ključnim nalazima i preporukama biće predstavljen javnosti tokom juna 2025.

Ovim procesom ne samo da smo spriječili usvajanje neadekvatnog zakonskog rješenja kojim bi se urušio postojeći sistem, već smo otvorili prostor za aktivno učešće organizacija osoba s invaliditetom u kreiranju politika koje ih se neposredno tiču. To je suština ovog projekta i rezultat koji nam pruža dodatni podsticaj za nastavak snažnog angažmana, poručila je Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG.

Ovaj rezultat predstavlja ispunjenje glavnog cilja projekta, budući da je spriječeno usvajanje pomenutog Nacrta zakona i stvorena mogućnost za uticajem na izmjene i dopune zakonskog rješenja u skladu sa nalazima i preporukama analize koju priprema UMHCG, kao i kroz planirane rezultate i ishode projekta. Zahvaljujući posvećenosti tima i podršci donatora, sada postoji realna mogućnost za donošenje Zakona koji će biti usklađen s međunarodnim standardima i unaprijediti položaj osoba s invaliditetom u Crnoj Gori

Podsticanje razvoja komunikacije i ugleda Građanske Alijanse kroz Core grant

Građanska alijansa je u proteklom periodu realizovala niz strateških aktivnosti koje su doprinijele jačanju komunikacijskih kapaciteta i značajnom povećanju vidljivosti organizacije u javnosti. Ove aktivnosti omogućile su stabilnije funkcionisanje i stvorile uslove za institucionalno unapređenje, posebno kroz razvoj komunikacione strategije i promociju ključnih inicijativa.

Jedan od najznačajnijih pomaka postignut je kroz profesionalizaciju sektora komunikacija. Angažovan je koordinator za komunikacije i razvoj, koji je zahvaljujući bogatom iskustvu u medijskom sektoru unaprijedio i internu i eksternu komunikaciju. Rezultat ovog koraka bio je primjetan rast prisutnosti organizacije u tradicionalnim i digitalnim medijima, čime je dodatno učvršćena pozicija Građanske alijanse kao prepoznatljivog i relevantnog aktera u oblastima ljudskih prava, suočavanja s prošlošću i dobrog upravljanja.

Tokom perioda implementacije Core granta zabilježeno je 750 medijskih objava, dok su digitalni kanali – naročito Instagram – ostvarili značajan rast u broju prikaza, interakcija i dosega. Ovi podaci potvrđeni su analizama performansi prikazanim u godišnjem izvještaju.

Realizovane su i brojne sadržajno snažne i društveno relevantne aktivnosti. Forum „Čovjek koji nije mogao šutjeti“, održan u Bijelom Polju, predstavlja uspješan primjer povezivanja umjetnosti, sjećanja i edukacije. Kroz filmsku projekciju i panel diskusiju oživljeno je sjećanje na žrtve zločina u Štrpcima i naglašena je važnost civilne hrabrosti.

U cilju približavanja procesa evropskih integracija građanima, pripremljen je i distribuiran video zapis u kojem glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, dr Predrag Zenović, objašnjava značaj dobijanja IBAR-a i naredne korake u procesu pristupanja EU. Materijal je objavljen putem društvenih mreža, uz širok doseg i pozitivne reakcije publike, čime je ostvaren doprinos boljem informisanju građana o reformskim procesima.

U oblasti rodne ravnopravnosti realizovana je kampanja „Udružene za rodnu ravnopravnost“, koja je istakla važnost solidarnosti i saradnje među ženama različitih političkih uvjerenja. Kampanja je pokazala konkretne rezultate zajedničkog djelovanja u pravcu postizanja veće rodne ravnopravnosti.

Takođe, značajna pažnja posvećena je modernizaciji vizuelnog identiteta. Unaprijeđeni su svi komunikacioni kanali, uključujući društvene mreže, web stranicu, prezentacione materijale i vizuelne standarde, čime je ostvarena ujednačena, savremena i profesionalna javna prezentacija.

“Sve ove aktivnosti doprinijele su konsolidaciji unutrašnjih kapaciteta Građanske alijanse i omogućile efikasniju, jasniju i vidljiviju komunikaciju vrijednosti i ciljeva za koje se organizacija zalaže, čime je dodatno osnažen njen uticaj u javnom prostoru” istakla je Danijela Darmanović, koordinatorka komunikacija.

Siguran sport za sve: Izazovi i mogućnosti u implementiranju bezbjednosnih praksi u crnogorskom sportu

Podgorica je nedavno bila domaćin događaja koji je imao za cilj da postavi sigurnost sportista kao prioritet u crnogorskom sportu. Događaj „Siguran sport za sve: Izazovi i mogućnosti u implementiranju bezbjednosnih praksi u crnogorskom sportu,“ nije bio samo još jedno okupljanje stručnjaka – bio je poziv na akciju, trenutak u kojem su svi akteri morali da se suoče s ozbiljnim izazovom: kako stvoriti sigurno, inkluzivno i održivo sportsko okruženje za sve?

Ovaj događaj, organizovan u okviru projekta „Sport bez prepreka“, postavio je jasno pitanje – šta se dešava kada zaštita sportista i sportistkinja nije dovoljno razvijena? Istraživanje sprovedeno među nacionalnim sportskim savezima ukazalo je na alarmantne rezultate: više od 70% saveza nikada nije pohađalo edukacije iz oblasti zaštite sportista, a čak trećina njih nije imala pojma kome da prijavi slučajeve nasilja ili diskriminacije. Ovi podaci nisu bili samo statistika, već poziv na hitnu promjenu.

U uvodnim govorima, lideri poput Dušana Simonovića, predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta, i Igora Tomića, predsjednika Paraolimpijskog komiteta, naglasili su važnost trenutka i potrebu za ozbiljnim koracima. Kroz panel diskusije, prisutni su razmatrali šta znači „safeguarding“ u sportu – pojam koji, iako zvuči kao pravni termin, nosi sa sobom duboko humanističku poruku: stvaranje sigurnog prostora za svakog sportistu.

Drugi panel se fokusirao na konkretne izazove s kojima se Crna Gora suočava u implementaciji zaštite. Raspravljalo se o svim preprekama, ali i mogućnostima koje postoje za kreiranje efikasnog sistema zaštite u sportu. Jasno je postalo da se promjena ne može čekati, jer bez sigurnosti, sport ne može da napreduje.

Nakon panela, učesnici su imali priliku da učestvuju u radionici koju su vodili Maja Peković i Miloš Ranitović. Fokus radionice bio je na tome da se učesnicima približe osnovni principi politike zaštite i uloga službenika za zaštitu u sportskim strukturama. Pored toga, program je obuhvatao predavanje o zaštiti u sportu, kao i interaktivni grupni rad, tokom kojeg su učesnici analizirali i diskutovali o teoretskim slučajevima zlostavljanja, nasilja i uznemiravanja u sportskom kontekstu.

Događaj je završio otvorenom diskusijom, u kojoj su izneseni konkretni prijedlozi za unapređenje sistema zaštite u sportu. Među ključnim zaključcima bilo je obavezno usvajanje politika zaštite u svim nacionalnim sportskim savezima i imenovanje službenika za zaštitu u svakom savezu. Također, najavljeno je formiranje posebnog odjeljenja za zaštitu pri Ministarstvu sporta i mladih, a planira se i razvoj e-platforme koja će omogućiti edukaciju i sertifikaciju službenika za zaštitu.

Iako je događaj bio samo prvi korak, jasno je da je postavio temelje za dalji razvoj sigurnog sportskog okruženja. Ovaj trenutak može se smatrati početkom promjena koje će u budućnosti postaviti Crnu Goru kao lidera u regionu kada je u pitanju zaštita sportista. „Siguran sport za sve“ nije samo bila tema događaja, već su to riječi koje bi trebalo da postanu vodilja u izgradnji svakog sportskog sistema. Promjena je sada ne samo moguća, već i nužna.

Zavirite u cijeli izvještaj o događaju ovdje!

DSC02796

DSC02743

DSC03092

DSC02996

DSC02833

Bez američkih dolara, ali ne i bez rješenja za OCD: šta dalje

Koji su najveći izazovi u nevladinom sektoru nakon prestanka američkog finansiranja i koliko je sredstava ukinuto? Kako ostvariti strateška partnerstva sa drugim međunarodnim organizacijama i donatorima? Koji su primjeri i metode samoodrživosti za prevladavanje prekida američkih sredstava? Preporuke za nove izvore finansiranja?

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) vas poziva da se pridružite regionalnoj diskusiji u okviru projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan na temu „Bez američkih dolara, ali ne i bez rješenja za OCD: šta dalje”, saznate odgovore na ova važna pitanja i iskoristite priliku da učestvujete u diskusiji.

📆 Kada? 20. marta 2025. u 10:00 sati.

🔗 Gdje? Online, putem ZOOM platforme (nakon što izvršite registraciju, dobit ćete link za pristup putem e-maila)

⏰ Trajanje: 90 minuta

Cilj ove diskusije jeste razumijevanje uticaja ukidanja američkih sredstava na organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu, razvijanje praktičnih rješenja za ublažavanje posljedica i iskustava koja su inspirisala predlaganje održivih modela pomoći pogođenim organizacijama poput novih izvora finansiranja.

Diskusija će biti fokusirana na nekoliko ključnih segmenata: aktivnosti koje vlast može poduzeti, kako mogu doprinijeti donatori, način na koji mediji mogu djelovati, koraci koje organizacije civilnog društva mogu učiniti za sebe i jedni za druge.

Panelisti i panelistkinje su predstavnici i predstavnice nevladinih organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana, koji su direktno pogođeni smanjenjem sredstava: Aida Daguda (direktorica Centra za promociju civilnog društva), Bardhyl Jashari (direktor Fondacije Metamorphosis), Juliana Hoxha (direktorica Partners Albania for Change and Development) i Marija Vasiljevska (programska menadžerica za izgradnju kapaciteta i jačanje nezavisnih medija u BIRN-u). Diskusiju će moderirati Iskra Tafro, PR menadžerica Centra za promociju civilnog društva.

Diskusija se održava na engleskom jeziku a možete se pridružiti registracijom putem LINKA!