FEA cover za web

Upravljanje rizikom od šumskih požara: Predstavljanje interaktivne mape podložnosti požarima

U sklopu projekta “Zajednička akcija za smanjenje povećanog rizika od šumskih požara po prirodu i ljude u kontekstu klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini” , Inicijativa za šumarstvo i okoliš – FEA organizovala je radionicu “Upravljanje rizikom od šumskih požara: Predstavljanje interaktivne mape podložnosti požarima”, koja se održala u četvrtak, 18.04.2024. godine, u Banja Luci.

Učesnici/ce iz relevantnih institucija, uprava i javnih šumarskih preduzeća imali su priliku da se upoznaju sa prvom interaktivnom GIS mapom podložnosti požarima u Bosni i Hercegovini, kao i sa nacrtom policy dokumenta “Mapa puta za smanjenje rizika od šumskih požara”. Na događaju je posebno naglašen značaj zajedničkih napora u smanjenju rizika od požara u kontekstu klimatskih promjena.

Prva interaktivna mapa podložnosti požarima, prezentovana na radionici, predstavlja korak naprijed ka efikasnijem upravljanju šumskim požarima u Bosni i Hercegovini, kao i jačanju otpornosti na klimatske izazove u budućnosti.

“Kao organizatori radionice želimo istaći izuzetnu važnost ove mape u unapređenju razumijevanja i odgovora na rizik od šumskih požara u Bosni i Hercegovini. Proces izrade interaktivne GIS mape podrazumijevao je intenzivan rad na prikupljanju, analizi i vizualizaciji podataka o područjima koja su izložena opasnosti od požara. Kroz ovaj proces, uspjeli smo identificirati ključne faktore rizika i odrediti prioritetna područja za primjenu preventivnih mjera. Važno je istaći da će ova mapa koristiti svim relevantnim stranama – od donosioca odluka i institucija, do lokalne zajednice i građana. Ona je rezultat zajedničkog napora svih učesnika projekta i pokazatelj koliko je važno uspostaviti saradnju između vladinog sektora i civilnog društva u cilju doprinosa rješavanju ovog izazova. Vjerujemo da će korištenje ove mape imati značajan uticaj na povećanje otpornosti na šumske požare i smanjenje šteta koje oni mogu prouzrokovati”, naglasila je Lejla Hukić, projektna koordinatorica. 

 

 „Kao predstavnik LFMWB programa za područje Republike Srpske a koji se implementira u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, htio bih da pohvalim izradu mape rizika/podložnosti požarima cjelokupnog područja Bosne i Hercegovine s obzirom da je u pitanju jedna od prvih mapa tog tipa izrađena u ovom regionu i prije svega, pohvalno je korištenje EFFIS baze podataka, koji su se i putem mojih istraživanja, pokazali kao relevantni i prilično tačni i u poređenju sa zvaničnim podacima npr. za Republiku Sprsku su pokazali da je opožarena površina u posljednih 20 godina oko 200.000 hektara dok se u zvaničnim evidencijama naših institucija vodi otprilike 100.000 hektara, tako da mogu zaključiti da sateliti „ne lažu“ i smatram da su ovako korišteni podaci relevantniji nego zvanični podaci, koje se često redovno ne ažuriraju“, ustakao je Miroslav Rakita, predstavnik Landscape Fire Management programa na Zapadnom Balkanu i učesnik radionice. 

Interaktivnu GIS mapu podložnosti požarima u Bosni i Hercegovini pronađite na web platformi koja je kreirana uz SMART Balkan podršku u cilju podizanja svijesti o uticajima i posljedicama klimatskih promjena po pitanju šumskih požara, na sljedećem LINKU. 

Fojničani 3

Nastavak istraživanja biološke raznolikosti planine Ozren

UG Fojničani Maglaj, Mreža za zaštitu prirode i lokalne organizacije civilnog društva iz Petrova i Doboja najavljuju nastavak istraživanja biološke raznolikosti planine Ozren, koje će započeti 20. i 21. aprila ove godine. Proljeće je idealno vrijeme za ove aktivnosti jer većina biljaka doživljava vrhunac svoje aktivnosti i cvjetanja, što olakšava njihovu identifikaciju. Tako se očekuje da će ovaj period pružiti detaljan uvid u raznolikosti flore, ali i faune i fungije na Ozrenu. Mapiranje i inventarizacija prirodnog i kulturnog nasljeđa ključni su za očuvanje ove planine, koja je prema Prostornom planu Republike Srpske predviđena za zaštitu u rangu nacionalnog parka. Stoga će svi prikupljeni podaci biti dostavljeni u Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, koji je u konačnici i nadležan za provođenje postupka zaštite.

Podsjećamo da su prošlogodišnja istraživanja planine Ozren, koja se proteže kroz čak sedam jedinca lokalne samouprave u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, okupila više od 30 istraživača iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Poljske. Naučna proučavanja su rezultirala brojnim značajnim otkrićima od kojih se ističe vrlo rijetka i ugrožena vrsta tritona, makedonskog krestastog vodenjaka (Triturus macedonicus). Posebno je značajno istaknuti da je otkrivena populacija najveća u Bosni i Hercegovini, a vjerovatno i u svijetu, jer ova endemska vrsta naseljava samo Balkanski poluotok. Radi se također o najzapadnijem staništu ovog vodozemca, više stotina kilometara udaljenom od ranije zabilježenih lokaliteta.

Istraživanja su pokazala da je ova planina i najveće domaće stanište jednog od najugroženijih šišmiša, velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum). Fascinantno je da niti u jednom dijelu Bosne i Hercegovine do sada nisu zabilježeni eholokacijski signali ove vrste u takvom obimu, što jasno pozicionira Ozren u jedno od posljednjih utočišta velikog potkovičara koji je u dijelovima Zapadne Europe već potpuno nestao. Svaka devastacija Ozrena bi nanijela neprocjenjivu štetu staništu ovog strogo zaštićenog šišmiša, ali bi također predstavljala i ozbiljno kršenje međunarodnih sporazuma i direktiva koje je Bosna i Hercegovina potpisala. To uključuje Bernsku i Bonsku konvenciju, EUROBATS sporazum te Europsku direktivu o staništima.

Među ostalim nalazima vrijedi istaknuti prisutnost sokola lastavičara (Falco subbuteo), čija se populacija u Bosni i Hercegovini procjenjuje na samo 100 do 200 parova. Na Ozrenu je otkrivena i izuzetno rijetka vrsta gljive (Pachyella adnata), za koju postoji velika mogućnost da se radi o potpuno novoj vrsti. Tokom ove godine, nastavlja se istraživanje i pećinskog kompleksa Megara koji se nalazi na entitetskoj liniji između Maglaja i Doboja. Osim Mokre Megare, speleološki tim je prošle sezone istražio još pet novih pećina. Nakon što je prije dvije godine u Mokroj Megari po prvi put fotografiran Maglajski golemaš (Duvalius maglajensis), prošlogodišnji nalazi potvrđuju otkriće još najmanje jednog endemskog insekta u ovoj pećini. Očekuje se i objava naučnog rada koja će detaljnije predstaviti ovu novootkrivenu vrstu, što će dodatno istaknuti Ozren kao mjesto njenog pronalaska.

U okviru sastanka koji će se održati od 19. do 21. aprila 2024. godine, u objektu Baza ParaGhost-Staro Nasleđe na Okolištima, Grad Doboj, više od 20 udruženja okupljenih u Mrežu za zaštitu prirode analizirat će dosadašnje rezultate i buduće ciljeve istraživanja. Osim Ozrena, na sastanku će biti razmatrana i druga vrijedna područja u oba entiteta, posebno ona koja su ugrožena različitim ekonomskim interesima. Stoga je poseban fokus sastanka definiranje kriterija koji će pomoći identifikaciji ovih lokaliteta te potrebne podrške za snimanje nultog stanja. Kao dio programa rada Mreže za zaštitu prirode, analizirat će se Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti BiH 2015-2020, odnosno uspješnost realizacije ciljeva postavljenih ovim dokumentom.

Realizacija ovih aktivnosti na Ozrenu ima višestruki značaj jer osim naučno-istraživačkog segmenta pruža podršku razvoju eko-turizma te promovira međuetničku, međuentitetsku i regionalnu saradnju. Ovakvi događaji zasigurno doprinose transformaciji ratnih linija u zelene ekološko-turističke rute koje će povezivati sve ljude i narode na unapređenju lokalnog razvoja, očuvanju trajnog mira i stvaranju održive budućnosti za generacije koje dolaze.

Aktivnosti se realiziraju u okviru projekta „Mreža za zaštitu prirode kao prevencija neodgovornog upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini“ podržanog SMART Balkan grantom Nacionalne intervencije.

Vizual_redukcija sredstava

Norveško Ministarstvo vanjskih poslova uvodi smanjenje sredstava u 2024. godini

Nakon promjene političkih prioriteta, između ostalog zbog rata u Ukrajini i krize na Bliskom istoku, norveško Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je značajno smanjenje razvojnih fondova za zemlje Zapadnog Balkana u 2024. i nadolazećim godinama.

Smanjenje raspoloživih sredstava odrazit će se na korisnike regionalnih grantova ugovorene u okviru drugog javnog poziva, kao i planirane projekte.

Novi kontingent sredstava za područja u potrebi osigurat će se revidiranjem postojećih budžetskih izdvajanja Norveške. Ovaj redizajn finansijskih sredstava ima uticaj na projekat SMART Balkan u 2024.

SMART Balkan sredstva će biti smanjena u iznosu od 54 770 000 NOK, što znači da će se u 2024. godini izmijeniti dinamika javnih poziva, kao i da će se promijeniti ukupni iznosi raspoloživih sredstava za narednu godinu, a za dio tekućih projekata ovo smanjenje budžeta značit će razumni redizajn budžeta.

Sve organizacije, glavni nosioci regionalnih projekata iz drugog kruga javnog poziva bit će kontaktirane i obaviještene o uticaju ove odluke na njihov ugovor o dodjeli grant sredstava.

Aktivnosti (osim grantova) u sklopu projekta bit će značajno smanjene u 2024 godini.

Konzorcij SMART Balkan ulaže velika dodatne napore u redizajniranje projekta kako bi cjelokupni pristup novonastaloj situaciji imao što manji utjecaj na projekat SMART Balkan, korisnike grantova i očekivane rezultate.

Samra M_Intervju CENER 21

Zelena tranzicija: Izazovi i mogućnosti za bosanskohercegovačku privredu

Klimatske promjene su najveći izazov našeg doba, koji nam ujedno pruža priliku da osmislimo novi ekonomski model. Kao odgovor na ove izazove, EU je usvojila ambicioznu strategiju rasta – Evropski zeleni dogovor. Cilj ove strategije je pretvoriti EU u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju koja će postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. U cilju provedbe Evropskog zelenog dogovora na području Zapadnog Balkana, iniciran je instrument, odnosno incijativa pod nazivom Zelena agenda za Zapadni Balkan. Kroz ovu inicijativu zemlje regiona obavezale su se na sprovođenje niza konkretnih akcija i mjera koje treba da dovedu do „niskougljeničnog“ razvoja regiona i privrednog rasta u skladu sa načelima održivog razvoja. Implementacija mjera teži stvaranju novih, zelenih radnih mjesta, potom povećanju energijske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije, smanjenju zagađenosti te poboljšanje kvaliteta života građana, kao i povećanju konkurentnosti privrede kroz implementaciju najboljih raspoloživih tehnika. Međutim, za postizanje navedenih ciljeva potrebne su značajne investicije i promjene u načinu poslovanja, što može predstavljati izazov za privredni sektor.

O tome kakvog bi zapravo utjecaja implementacija ovih inicijativa mogla imati na bosanskohercegovačku privredu, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 je razgovarao sa energetskom ekspertkinjom Samrom Muratspahić.

Prema riječima gđe Muratspahić, ključni instrument politika za planski period 2021-2030. god na koju su se obavezali lideri Zapadnog Balkana, a koji će utjecati na proizvodne kompanije u BiH, predstavlja usklađivanje s EU Sistemom trgovanja emisijama (EU ETS) i/ili uvođenje drugih alata za naplatu emisija ugljika, poput CBAM mehanizma (Mehanizam prekograničnog poravnanja ugljika).

CBAM predstavlja instrument EU za postavljanje pravedne cijene na ugljik koji je emitiran tokom proizvodnje proizvoda koji ulaze u EU, s ciljem poticanja čišće industrijske proizvodnje u zemljama izvan Evropske unije.

„Od 1. oktobra 2023. godine, kompanije iz oblasti proizvodnje željeza/čelika, cementa, vještačka đubriva, aluminijuma, vodika i električne energije u obavezi su podnijeti tromjesečne izvještaje o direktnim i indirektnim emisijama stakleničkih gasova ugrađenih u proizvode koji su uvezeni u EU, bez finansijske naknade. Obaveza podnošenja izvještaja o CBAM-u na tromjesečnoj osnovi uključuje prelazni period od 1. oktobra 2023. do 31. decembra 2025. godine, nakon čega se očekuje potpuna implementacije CBAM mehanizma. Upravo ovaj instrument će usmjeriti budući razvoj kompanija na korištenje obnovljivih izvora energije u svojim procesima, implementaciju mjera energijske efikasnosti i prelazak na cirkularnu ekonomiju što je osnova za očuvanje konkurentske pozicije na tržištu, ali i dalji razvoj“ – navodi gđa Muratspahić.

O tome da li su bh. kompanije svjesne i koliko znaju o obavezama koje ih čekaju u budućnosti gđa Muratspahić pojašnjava:

„Izvozno orijentirane kompanije su sa većim stepenom svijesti o obavezama koje ih očekuju jer svoje poslovanje moraju uskladiti za zahtjevima tržišta i zahtjevima svojih EU kupaca koji od njih zahtijevaju implementaciju zelenih poslovnih modela, dominantno instalaciju tehnologija na bazi obnovljivih izvora energije i certifikaciju po međunarodno priznatim standardima poput ISO 14001. Pored toga, tehnička znanja dobivaju direktno u radu sa EU kupcima i njihovim ekspertima, dok informacije o obavezama najviše dolaze preko privrednih komora i udruženja poslodavaca. Svakako, važno je naglasiti da postoji interes i vidan pomak u razumijevanju zelenog poslovanja od strane industrijskih kompanija.”

Najveći interes u prethodnom periodu bh. kompanije su pokazale za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora – izgradnju solarnih elektrana, čime se omogućava smanjenje karbonskog otiska proizvodnog pogona, a time i proizvoda. Pored implementacije navedene mjere, identificirane su i mjere energijske efikasnosti koje se odnose na zamjene zastarjelih mašina uz automatizaciju i optimizaciju proizvodnih procesa putem digitalizacije procesa. Pri radu sa kompanijama iz drvnog sektora, gđa Muratspahić ističe da je primijećen interes ovih kompanija za analize otpadnih tokova kako bi se prepoznale mogućnosti ponovne upotrebe. Kao pozitivan primjer može se navesti kompanija koja se bavi proizvodnjom namještaja, a koja otpadne ploče koristi za proizvodnju peleta i briketa čime su proširili svoje proizvodne kapacitete i paletu ponude.

Važno je naglasiti  da kompanije trebaju ubrzano raditi na standardizaciji svojih proizvodnih procesa, kako bi bili u skladu sa nekim od raspoloživih međunarodnih standarda, čime postaju konkurentniji na tržištu – poručuje gđa Muratspahić.

O tome da li će implementacija CBAM mehanizma pogoditi i kompanije koje svoje proizvode plasiraju na lokalno tržište, ekspertkinja Muratspahić pojašnjava:

„Implementacija CBAM mehanizma može pogoditi kompanije koje svoje proizvode plasiraju na lokalno tržište, ali to zavisi od specifičnih propisa i njihove primjene u praksi. Pored toga, određene kompanije iz BiH koje su izvozno orijentirane, ulazne sirovine (kao što su određeni profili, poluproizvodi i sl.) kupuju od lokalnih dobavljača. Stoga, efekti uvođenja CBAM mehanizma će već u početku biti vidljivi kroz lance snabdijevanja. Potpunim usvajanjem EU direktiva u zakonodavstvo BiH, standardi za proizvode koji se plasiraju na tržište BiH bi se promijenili stoga će kompanije morati prilagoditi svoje proizvodne procese kako bi zadovoljile te standarde. To može rezultirati povećanim troškovima proizvodnje, što može utjecati na cijene proizvoda za lokalno tržište. Također, ukoliko se uvedu takse na CO2 ili slične mjere, to može dodatno utjecati na poslovanje kompanija koje svoje proizvode plasiraju na lokalnom tržištu. Također, vlasti u BiH mogu razmatrati i posebne mjere ili podsticaje kako bi se olakšala tranzicija kompanija ka održivijem poslovanju, posebno ako se očekuje da će ih CBAM mehanizam ili slične inicijative dodatno opteretiti.“

Na putu ozelenjavanja, kompanije će trebati organiziranu, kako stručnu, tako i finansijsku pomoć. Pružanje tehničke pomoći, kroz znanje, direktno industrijskim kompanijama pokazalo se kao veoma uspješan model. U ovome mogu pomoći ciljani programi tehničke pomoći od strane nadležnih institucija za industrijski i privredni razvoj, razvoj poduzetništva, zaštitu okoliša i energetiku – naglašava gđa Muratspahić.

U BiH su trenutno dostupni različiti grantovi za podršku razvoju zelenim poslovnim praksama. To uključuje Green Recovery komponentu projekta COVID-19 Investment Response koju implementira GIZ u ime Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke, kao i javni poziv Fonda za zaštitu okoliša FBiH i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS usmjeren na domaćinstva i mikro, mala i srednja preduzeća – isti se implementiraju kroz sredstva koja je BiH osigurala kroz Paket budžetske podrške EU za ublažavanje posljedica energetske krize, pružajući grantove za implementaciju mjera energijske efikasnosti. Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH i Ministarstvo privrede i preduzetništva RS  putem javnih poziva pružaju podršku jačanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz podršku pri implementaciji mjera cirkularne ekonomije, povećanja energijske efikasnosti i zaštite životne sredine.

U samom zaključku ekspertkinja Muratspahić ističe kako navedena finansijska pomoć nije dovoljna za potpunu realizaciju programa, stoga je neophodno sistemsko rješenje podrške kompanijama u procesu zelene tranzicije, a koje će rezultirati promjenama i omogućiti konkurentnost na tržištu. Implementacija zelenih poslovnih modela u industrijskim kompanijama zahtijeva značajna finansijska ulaganja, stoga je važno definisati model finansiranja. U praksi se događa da privredni subjekti ulažu u projekte samo kada su u finansijskoj mogućnosti, što može biti neusklađeno s vremenskim okvirom postizanja ciljeva iz strateških dokumenata. S tim u vezi, važno je kreirati usmjerene programe pomoći kako bi se procesi ozelenjavanja ubrzali. Također, kompanije često nisu dovoljno informisane ili nisu spremne aplicirati za tehničku ili finansijsku pomoć, stoga je važno pristupiti im direktno s ciljanim informacijama, a jedan od efikasnih načina može biti putem sistema privrednih komora.

Sprovođenje intervjua na temu utjecaja Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan na bosanskohercegovačku privredu predstavlja napore nevladine organizacije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 ka jačanju kapaciteta javnosti kroz njihovo informisanje i približavanje teme energetske sigurnosti.  Ova aktivnost se sprovodi u okviru projekta „Doprinos energetskoj sigurnosti (Security of Supply) kroz akciju poticanja zelene energetske tranzicije – SoS“ podržanog SMART Balkan grantom Nacionalne intervencije, koji ima za cilj podržati energetsku tranziciju i ojačati energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine te doprinijeti ispunjenju nacionalnih/entitetskih strateških dokumenata i Zelene agende za Zapadni Balkan na području BiH.

Tacno.net logo

Šta se skriva iza zakona o „stranim agentima“?

Sažetak projekta

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o “stranim agentima”, te je fokus ovog projekta da animiramo javnost da se ovaj zakon ne usvoji, te ono što je možda i bitnije da ne dozvolimo da se ovakav zakon razmatra i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon je u apsolutnom disbalansu sa EU direktivama, te će usvajanje ovakvog zakona umnogome usporiti naš put prema EU. Set aktivnosti smo optimizirali na način da ekspresno djelujemo u periodu do eventualnog donošenja zakona.

Projektni ciljevi

Glavni cilj ove intervencije je demistifikacija Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o “stranim agentima”, te činjenje pritiska na političke predstavnike da amandmanski djeluju kako bi zakon bio prihvatljiv za opštu javnost.

Korisnici

  • Minimalno 200.000 čitalaca portala tačno.net
  • Narodni poslanici/ce u Skupštini RS-a
  • Predstavnici/ce nevladinog sektora u BiH

Glavne aktivnosti

  • Kreiranje 5 tekstova od strane eksperata za navedenu oblast;
  • Kreiranje 9 emisija (podcast) o „stranim agentima“;
  • Održavanje okruglog stola na kojem će prisustvovati minimalno 10 eksperata;
  • Kreiranje minimalno 5 zaključaka, koji će biti proslijeđeni narodnim poslanicima, a odnose se na nacrt zakona.
Iskra web SB - NE DIRATI (9)

Vršnjačko nasilje – Umjetnost kao terapija/iscjeljenje kroz kreativnost

Dobrodošli u petu i posljednju epizodu podcasta Aktivizam sada. Tema je kako umjetnost može biti terapija i iscjeljenje za one koji su doživjeli ili svjedočili nasilju.

Urednica i voditeljica podcasta je Anja Banjac, studentica, a sagovornica je Jelena Medić, banjalučka fotografkinja i umjetnica.

U ovoj epizodi Aktivizam sada ćete saznati šta je umjetnost kao terapija, kako ona pomaže u iscjeljenju fizičkih, psihičkih i emocionalnih rana, koje su njene prednosti i izazovi, koje vrste umjetnosti se mogu koristiti u terapijske svrhe, i još mnogo toga.

 

7

Kampanja Biraj tipke: Odgovorno ponašanje u digitalnom svijetu

Cyber nasilje je negativni aspekt korištenja digitalnih tehnologija i predstavlja zlostavljanje koje se može događati na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje, igranje igrica i mobilnim telefonima. Riječ je o ponašanju koje se ponavlja s namjerom zastrašivanja, izazivanja bijesa ili sramoćenja onih koji su na meti.

Amela Sirovina, projektna menadžerica CROA, naglašava kako djeca i mladi nisu svjesni opasnosti koje vrebaju u digitalnom prostoru, te nerijetko vlastita ponašanja poistovjećuju sa šalom, i dodaje: “Djeca su vrlo iskrena i otvorena, te ukoliko sa nama podijele lično iskustvo, koje je takvo djelo da ga je potrebno prijaviti, upućujemo na nadležne organe, te se zaista nadamo da su time barem određeni slučajevi dobili svoj dalji epilog. Svaki naš poticaj, ohrabrenje, savjet kome se obratiti, podrška i razgovor, djetetu ili mladoj osobi suočenoj s nasiljem mogu pomoći da prevlada nesigurnost i pokuša promijeniti situaciju u kojoj se nalazi”, zaključuje Amela.

S ciljem  da prevenira vršnjačko nasilje u cyber prostoru Centar za razvoj omladinskog aktivizma CROA kreirao je zanimljivu online kampanju #BirajTipke, sačinjenu od  pet edukativnih video klipove i autentičnih poruka mladih.

Svaka tipka našeg ponašanja simbolizira slovo koje oblikuje naše riječi, a time i utječe na svijet oko nas.  Ova kampanja je poput šifre za stvaranje pozitivnog online okruženja, gdje svaki izbor tipke čini razliku.

Kreirane video uratke pogledajte u nastavku.

Azra, Emina, Selma, Aner i Adna poručuju: 

Anastazija Ćorović, studentica i volonterka: 

Berina Bulatović, Vijeće mladih FBiH: 

Emina Odžaković, studentica: 

Maša Fazlić, apsolventica Pravnog fakulteta UNSA: 

Iskra web SB - NE DIRATI (9)

Vršnjačko nasilje – Mladi protiv nasilja i razgovori o nasilju iz ugla generacije Z

Tema četvrte epizode podcasta Aktivizam sada posvećena je tome kako mladi mogu biti aktivni u borbi protiv nasilja, i kako oni doživljavaju i razumiju ovaj problem iz svoje perspektive.

Ovo je podcast koji ima za cilj da osnaži, osvijesti i poveže mlade ljude koji se zalažu za nenasilje i mir u našem društvu.

Urednica i voditeljica podcasta je Anja Banjac, studentica, a sagovornik mladi Nikola iz Banjaluke koji je uključen u projekte i akcije protiv vršnjačkog nasilja. U ovoj epizodi ćete saznati šta je vršnjačko nasilje, kako ga prevenirati i rješavati, kako mladi mogu biti lideri i zagovornici nenasilja, kako se mladi suočavaju sa nasiljem u svojim školama, porodicama i zajednicama, i još mnogo dukaciju, podršku itoga. Takođe ćete čuti kako je naš sagovornik pokrenuo i realizovao različite inicijative i kampanje protiv nasilja, koje su bile usmjerene na podizanje svijesti, e mobilizaciju mladih.

Iskra web SB - NE DIRATI (9)

Vršnjačko nasilje -Digitalna bezbjednost/kako tehnologija utiče na nasilje

U novoj, trećoj epizodi podcasta Aktivizam sada ćemo razgovarati o vršnjačkom digitalnom/virtualnom nasilju i kako se možemo zaštititi i boriti protiv njega.

Urednica i voditeljica podcasta je Anja Banjac, studentica, a sagovornica je Marija Babić, članica upravnog odbora Fondacija za porodicu.

U ovoj epizodi ćete saznati šta je digitalna bezbjednost, kako je očuvati i unaprijediti, kako prepoznati i spriječiti digitalno nasilje, kao što su cyberbullying, sexting, grooming, phishing, hacking i drugi, kako tehnologija može biti i saveznik i neprijatelj u borbi protiv nasilja, i još mnogo toga.

Iskra web SB - NE DIRATI (9)

Vršnjačko nasilje – Nasilje u porodici razbijanje tabua i podizanje svijesti

Druga epozoda šeste sezone Oštra nula podcasta bavi se jednim od najosjetljivijih i najvažnijih problema u našem društvu – nasilju u porodici. Ovo je podcast koji ima za cilj da podigne svijest, razbije tabue i pruži podršku žrtvama nasilja, kao i njihovim porodicama i zajednicama.

Urednica i voditeljica podcasta je Anja Banjac, studentica, a gošća je Tanja Marić, psihološkinja i stručnjakinja za porodičnu terapiju.

U ovoj epizodi ćete saznati šta je nasilje u porodici, kako ga prepoznati i prijaviti, kako pomoći žrtvama i počiniocima, kako utiče na mentalno zdravlje i razvoj djece i odraslih, kako ga sprečiti i prevazići, i još mnogo toga. Takođe ćete čuti kako je Tanja Marić radila sa porodicama koje su bile izložene nasilju, kakve je metode i tehnike koristila, i kakve je rezultate postigla.