Iskra web SB - NE DIRATI (5)

Pridružite se online treningu: Kako uspostaviti siguran sistem arhiviranja podataka u organizacijama civilnog društva

Arhivirate li dokumente ili skupljate “digitalni haos”? Je li vaša organizacija GDPR-friendly ili GDPR (Opšta uredba o zaštiti podataka) -zanemarena? Znate li koliko dugo morate čuvati finansijske izvještaje? Kako razvrstati i arhivirati račune, fakture, izvještaje o troškovima, poreze, budžete i druge relevantne finansijske podatke?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja povezana sa uspostavljanjem uspješnog sistema arhiviranja podataka saznajte na online treningu koji organizuje Centar za promociju civilnog društva (CPCD) u okviru projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan na temu: Kako uspostaviti siguran sistem arhiviranja podataka u organizacijama civilnog društva.

📆 Kada? 17. jula 2025. u 10:0 sati.
🔗 Gdje? Online, putem ZOOM platforme (nakon što izvršite registraciju, dobit ćete link za pristup putem e-maila)
Trajanje: 120 minuta

Tema uspostavljanja sigurnog sistema ahiviranja i pohrane podataka u organizacijama civilnog društva je od izuzetnog značaja jer podrazumijeva primjenjivanje adekvatnih metoda, politika i tehnologija koje omogućavaju sigurno čuvanje, organizaciju i pristup važnim dokumentima. Ovo je naročito značajno kada se radi o finansijskim, projektnim i organizacijskim dokumentima, obzirom da su ti podaci ključni za pravnu i finansijsku odgovornost, kao i transparentnost organizacije.

Cilj treninga je pružiti učesnicima praktične i teorijske smjernice kako bi bili osnaženi za uspostavljanje učinkovitog i sigurnog sistema arhiviranja podataka, sa posebnim naglaskom na finansijsku, projektnu i organizacijsku dokumentaciju. Edukacija će omogućiti učesnicima da shvate ključne aspekte upravljanja organizacijskom dokumentacijom, zakonske obaveze, zaštitu podataka, kao i najbolje prakse za implementaciju sistema koji osigurava dugoročnu sigurnost i lako pristupanje podacima.

Oblasti koje će biti obuhvaćene treningom:

– Identificiranje i klasificiranje dokumenata;

– Sigurnost podataka;

– Politike pristupa i zaštite privatnosti;
– Elektronsko arhiviranje i sistem za upravljanje dokumentima;

– Zakonska usklađenost i vremenski okviri čuvanja;

Trenerica je Snežana Nikčević, voditeljica inicijative u oblasti građanske tehnologije u nevladinoj organizaciji 35mm, koja iza sebe ima značajan broj edukacija iz oblasti zagovaranja, digitalne pismenosti i sigurnosti na internetu.

Ukoliko želite naučiti korisne stvari o uspostavi sigurnosnog sistema arhiviranja podataka, ohrabrujemo vas da nam se pridružite registracijom putem LINKA!

Trening će se održati na BHS jeziku i mogu se prijaviti organizacije iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Vidimo se uskoro.

 

505918636_1506971220293313_6715105886681451620_n

UČESTVUJ U ISTRAŽIVANJU – Medijska i informacijska pismenost kod mladih

U okviru projekta “Medi4Youth kroz F4ctCheck” sprovodi se istraživanje koje ima za cilj detaljno ispitati ključne izazove i prepreke s kojima se građani, a posebno mladi, suočavaju kada je riječ o medijskoj pismenosti i sposobnosti prepoznavanja dezinformacija na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Kroz analizu prikupljenih podataka, istraživanje će doprinijeti razvoju konkretnih edukativnih alata – poput edukativnih kartica i društvenih igara – osmišljenih da podstaknu kritičko razmišljanje i ojačaju medijsku i informacijsku pismenost među mladima. Ovi alati će biti primjenjivi ne samo u Brčko distriktu, već i širom Bosne i Hercegovine i u regionalnom kontekstu.

Učešćem u istraživanju, učesnici aktivno doprinose razvoju praktičnih rješenja za izazove savremenog digitalnog okruženja i obrazovanja, s ciljem bolje pripreme mladih za snalaženje u svijetu brzih informacija i potencijalnih dezinformacija.

Upitnik je u potpunosti anoniman, a svi prikupljeni podaci koristit će se isključivo za potrebe istraživanja. Rezultati će biti predstavljeni isključivo u zbirnom obliku, bez otkrivanja identiteta učesnika.

Pozivamo sve učesnike da upitnik ispune iskreno i u potpunosti, kako bi doprinos ovom važnom istraživanju bio što značajniji i relevantniji.

Ispunite istraživanje ovdje!

Foto_1

“Jače civilno društvo u regionu – brži razvoj i pristup Evropskoj Uniji” predstavljen na prvom National Participation Day događaju u BiH

Projekat „Jače civilno društvo u regionu – brži razvoj i pristup EU“ predstavljen je na prvom događaju National Participation Day, održanom u Sarajevu. Događaj je okupio brojne predstavnike civilnog društva, institucija i međunarodnih organizacija, a organizovan je u povodu preuzimanja predsjedavanja Bosne i Hercegovine Dunavskim procesom, s fokusom na temu proširenja EU i ulogu civilnog društva u implementaciji EU Dunavske strategije. Prilika da se IREI-jev projekat predstavi u okviru glavne plenarne sesije bila je potvrda njegove relevantnosti i važnosti za evropski put BiH i regiona.

Već nakon uvodne prezentacije menadžerice projekta Azemine Vuković, u kojoj su predstavljene ključne aktivnosti, uključujući izradu Finalnog izvještaja i Policy brief-a, bilo je jasno da se projekat obraća stvarnim izazovima sa kojima se civilni sektor suočava. Diskusija koja je uslijedila nije bila predviđena dnevnim redom, ali je spontano nastala zahvaljujući velikom interesovanju učesnika – kako domaćih, tako i međunarodnih. Ovakav razvoj događaja dodatno je potvrdio koliko je potreban konkretan dijalog o ulozi civilnog društva u procesima evropskih integracija.

Projekat je utemeljen na detaljnoj analizi stanja saradnje između civilnog i javnog sektora u BiH, čiji preliminarni nalazi ukazuju na ozbiljne prepreke: zakonski okvir je često ograničavajući, institucionalna podrška je slaba, a otvorenost za stvarno partnerstvo između vlasti i civilnog društva često ostaje samo na deklarativnom nivou. Uz to, nedostatak finansijskih sredstava, ali i manjak razvijene građanske kulture, dodatno otežavaju rad organizacija civilnog društva. Slični izazovi, prema mišljenju mnogih učesnika NPD-a, prepoznati su i u drugim državama regiona.

Upravo iz tih razloga, projekat je osmišljen kao platforma za kreiranje konkretnih preporuka koje će pomoći da se uspostave učinkovitiji modeli saradnje i jačanja građanskog prostora.
“Implementacija ovog projekta i kreiranje Policy brief-a će pomoći da u budućnosti civilni, vladin i ostali relevantni društveni partneri zajednički efikasnije djeluju, osnaže i ubrzaju predpristupni proces i proširenje EU” istakla je Azemina Vuković, menadžerica projekta.

IREI tim je aktivno doprinio i u tematskom dijelu događaja. Azemina Vuković i Anita Šimundža su facilitirale rad u dvije od tri tematske grupe, gdje se diskutovalo o zaštiti okoliša i prirodnim katastrofama, kulturnom nasljeđu i pomirenju, kao i modelima lokalne participacije. Kroz žive i otvorene razgovore učesnici su istakli da je civilno društvo neophodan partner u oblikovanju i provođenju politika koje vode ka EU, te da aktuelni izazovi traže zajedničke odgovore.

494425209_991879069810177_6357013515081567505_n

Odlučionica kao prostor za glas koji mijenja!

U školama ih ne uče kako da se obrate svojoj općini. Ne postoji predmet koji objašnjava kako napisati inicijativu ili kako lobirati za potrebe svoje zajednice. A upravo to su naučili kroz Odlučionicu – prostor gdje su mladi dobili priliku da se čuju, ali i nauče kako da budu aktivni akteri promjena.

Tokom niza treninga održanih u sklopu projekta, mladi iz Kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Republike Srpske okupili su se da nauče ono što im se rijetko nudi – kako da se aktivno uključe u lokalne procese, zagovaraju ideje i lobiraju za konkretne promjene. Iako puni volje, mnogi od njih prvi put su se susreli s praktičnim znanjima o tome kako se zapravo mijenja lokalna zajednica.

Neki su se, zbunjeni nazivom “Odlučionica”, na samom početku pitali: Ko to odlučuje? Kako? Iako su mnogi već punoljetni, rijetki su odmah spomenuli izbore, lokalne vlasti ili mehanizme građanskog učešća. Umjesto toga, izdvajali su svakodnevne situacije u kojima se snalaze bez sistemskih alata. Upravo tu počinje stvarna snaga ovog projekta – u otkrivanju nevidljivih, a ključnih stavki odlučivanja.

Tokom edukacija, fokus je bio na realnim lokalnim temama koje muče mlade: nedostatak prostora i sadržaja za njihovo okupljanje, loša komunikacija s općinskim strukturama, manjak transparentnosti kod stipendija, pa sve do toga, kako su sami istakli – zapostavljene teme čistoće lokalne sredine. Nije bilo dalekih, apstraktnih priča već samo konkretni problemi, konkretne ideje i konkretna rješenja.

Što više ljudi zna kako se obratiti lokalnoj zajednici, više ideja može biti realizirano“, poručio je jedan od učesnika. A upravo to znanje kako napisati inicijativu, kome se obratiti, kojim redoslijedom, kako jasno predstaviti problem i rješenje postalo je najvredniji alat koji su ponijeli sa sobom.

Treneri i edukatori su posebno naglasili energiju i otvorenost mladih. Kako ističe edukatorica Edisa Demić: “Otvorenost i motivacija mladih pokazali su mi koliko je važno osigurati mladima prostor za učenje, izražavanje i djelovanje.”

I zato, Odlučionica nije bila samo edukacija. Bila je poziv na buđenje. Pokazala je da mladi itekako imaju glas  samo im treba dati prostor da ga usmjere, alat da ga ojačaju i vjeru da mogu biti nosioci promjena.

Jer kada znaju kako odlučivati – tada i odlučuju.

 

Konferencija u Doboju na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja biodiverziteta Ozrena

Planina Ozren – novo zaštićeno područje

Skupština Grada Doboja donijela je na svojoj posljednjoj sjednici jednoglasnu odluku o proglašenju planine Ozren u zaštićeno područje prirode, čime je krunisana višegodišnja borba lokalnog stanovništva, ekoloških udruženja i naučnih istraživača za očuvanje ovog dragocjenog prirodnog blaga.

Protekle četiri godine obilježile su brojne aktivnosti i protesti lokalnog stanovništva protiv geoloških istraživanja koja su imala za cilj otvaranje rudnika nikla i kobalta. Upravo zato ova odluka ima poseban značaj, jer jasno i nedvosmisleno zabranjuje sve aktivnosti koje bi mogle ugroziti prirodne vrijednosti Ozrena. Grad Doboj, koji je ranije davao saglasnosti za ovakva istraživanja, sada je odlučio da zaštiti čitavu površinu planine Ozren unutar svojih administrativnih granica, što predstavlja istinski zaokret u pristupu lokalnih vlasti.

Gradonačelnik Doboja, Boris Jerinić, istaknuo je da će gradska administracija raditi na tome da se Ozren u budućnosti proglasi nacionalnim parkom, kako je i predviđeno Prostornim planom Republike Srpske. Dodao je da će za ostvarenje tog cilja biti potrebna i odluka Narodne skupštine Republike Srpske, ali da, uz podršku lokalne zajednice, vjeruje u pozitivan ishod.

Primjer građana Doboja, Petrova i okolnih mjesta, koji su odlučno stali u odbranu Ozrena, zasigurno je velika inspiracija i putokaz drugim sredinama koje se suočavaju sa sličnim izazovima u zaštiti svojih prirodnih bogatstava. No, ovo nije kraj borbe za Ozren, već početak jednog novog poglavlja u zaštiti i očuvanju ove planine, koja treba biti okosnica održivog razvoja lokalnih zajednica i na korist svih stanovnika, a ne samo pojedinaca, ističu sami Ozrenci.

Mreža za zaštitu prirode u BiH, koja je u prethodnom periodu provodila istraživanja na Ozrenu, će predati detaljne izvještaje o biodiverzitetu i kulturnoj baštini Ozrena Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, s ciljem da se ovaj status zaštite ojača na još višem nivou.

Naša istraživanja su poslužila kao jedan od glavnih argumenata za zaštitu jer su ukazala na izuzetno bogatstvo staništa i vrsta, od kojih su mnoge endemske, kao i vrijedno kulturno-istorijsko nasljeđe. Ozren posjeduje značajne prirodne vrijednosti i s druge strane entitetske linije, u Federaciji BiH, gdje je pećinski kompleks Mokra Megara također ušao u proceduru proglašenja zaštićenim područjem.

Aktivnosti na Ozrenu su realizovane u okviru projekta „Mreža za zaštitu prirode kao prevencija neodgovornog upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini“ u okviru regionalnog projekta, SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške. UG Fojničani i Mreža za zaštitu prirode u BiH smatraju ovo velikom pobjedom i značajnom nagradom za dugogodišnji uloženi trud na istraživanju planine Ozren i zagovaranju njene zaštite.

„Ova pobjeda pripada svim građanima koji su stajali uz Ozren, svim udruženjima i istraživačima koji su vjerovali u vrijednost ovog dragulja prirode. Ovo nije kraj, već novi početak, i za Ozren i za druge lokalitete koje moramo sačuvati“, poručuju iz ekoloških organizacija s Ozrena.

Mreža za zaštitu prirode u BiH uputila je poziv i drugim lokalnim zajednicama, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, da slijede primjer Grada Doboja i prepoznaju značaj očuvanja prirodnih bogatstava. Odluka o zaštiti Ozrena snažan je pokazatelj da sinergija odlučnog lokalnog stanovništva, organiziranog civilnog društva i aktivne naučne zajednice može pokrenuti pozitivne promjene.

 

Iskra web SB - NE DIRATI (4)

Bez američkih dolara, ali ne i bez rješenja za OCD: šta dalje

Koji su najveći izazovi u nevladinom sektoru nakon prestanka američkog finansiranja i koliko je sredstava ukinuto? Kako ostvariti strateška partnerstva sa drugim međunarodnim organizacijama i donatorima? Koji su primjeri i metode samoodrživosti za prevladavanje prekida američkih sredstava? Preporuke za nove izvore finansiranja?

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) vas poziva da se pridružite regionalnoj diskusiji u okviru projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan na temu Bez američkih dolara, ali ne i bez rješenja za OCD: šta dalje”, saznate odgovore na ova važna pitanja i iskoristite priliku da učestvujete u diskusiji.

📆 Kada? 20. marta 2025. u 10:00 sati.

🔗 Gdje? Online, putem ZOOM platforme (nakon što izvršite registraciju, dobit ćete link za pristup putem e-maila)

⏰ Trajanje: 90 minuta

Cilj ove diskusije jeste razumijevanje uticaja ukidanja američkih sredstava na organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu, razvijanje praktičnih rješenja za ublažavanje posljedica i iskustava koja su inspirisala predlaganje održivih modela pomoći pogođenim organizacijama poput novih izvora finansiranja.

Diskusija će biti fokusirana na nekoliko ključnih segmenata: aktivnosti koje vlast može poduzeti, kako mogu doprinijeti donatori, način na koji mediji mogu djelovati, koraci koje organizacije civilnog društva mogu učiniti za sebe i jedni za druge.

Panelisti i panelistkinje su predstavnici i predstavnice nevladinih organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana, koji su direktno pogođeni smanjenjem sredstava: Aida Daguda (direktorica Centra za promociju civilnog društva), Bardhyl Jashari (direktor Fondacije Metamorphosis), Juliana Hoxha (direktorica Partners Albania for Change and Development) i Marija Vasiljevska (programska menadžerica za izgradnju kapaciteta i jačanje nezavisnih medija u BIRN-u). Diskusiju će moderirati Iskra Tafro, PR menadžerica Centra za promociju civilnog društva.

Diskusija se održava na engleskom jeziku a možete se pridružiti registracijom putem LINKA!

 

84835-1536x775

Odlučivali su mladi Grada Mostara

U okviru projekta “Odlučionica” realiziran je trening za mlade Grada Mostara, s ciljem edukacije o omladinskom aktivizmu i načinima na koje mladi mogu uspješno zastupati svoje interese u društvu. Aktivnost je pružila mladima priliku da se upoznaju s ključnim aspektima političkog i društvenog angažmana, kao i s načinom funkcionisanja lokalnih vlasti, kako bi stekli praktične vještine za aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka u svojoj zajednici.

Kroz interaktivnu simulaciju, učesnici su naučili kome se obraćati u Gradskoj upravi, koji su kanali komunikacije, kada i zašto se obratiti nadležnim institucijama, te kako svoje ideje i prijedloge pretvoriti u konkretne inicijative. Mladi su imali priliku prepoznati ključne društvene izazove koje žele mijenjati i razmisliti o tome kako najbolje formulirati i predstaviti svoja rješenja na nivou Grada Mostara.

Jedan od najvažnijih trenutaka treninga bio je kada su mladi učesnici izložili svoje prijedloge i rješenja za konkretne probleme u zajednici. Među glavnim temama koje su se istakle bili su problemi podijeljenosti grada, što mladi smatraju negativnim za razvoj zajedništva, te potreba za izgradnjom parka u jednom od mostarskih naselja, kako bi se mladima omogućilo sigurno i kvalitetno mjesto za društvene aktivnosti. Također, izrazili su želju za boljim kanalima komunikacije s gradskom vlašću, što je dovelo do inicijative za kreiranje posebnog dijela na web stranici Grada Mostara, poput chat box-a ili platforme za prijavu problema mladih, koja bi im omogućila direktniji kontakt s lokalnim vlastima i brže rješavanje njihovih prijedloga.

Uz edukaciju o tome kako prepoznati i artikulirati društvene probleme, mladi su imali priliku osmisliti konkretne korake kako bi njihova ideja za poboljšanje komunikacije s gradskom vlašću postala stvarnost. Kroz grupni rad i diskusiju, izradili su planove za realizaciju ove inicijative, analizirajući potrebne resurse, vrijeme i potrebne korake za implementaciju.

“Otvorenost i motivacija mladih, pokazali su mi koliko je važno osigurati mladima prostor za učenje, izražavanje i djelovanje.” istakla je Edisa Demić, edukatorica.

Dodatno, u sklopu projekta dogovorena je i vršnjačka edukacija, koja će omogućiti mladima da prenesu stečeno znanje svojim vršnjacima u školama. Ovaj oblik edukacije osigurava širu angažiranost mladih i širenje svijesti o važnosti aktivnog sudjelovanja u društvenim i političkim procesima. Kroz odjeljenske zajednice ili već organizirane skupine učenika, mladi će imati priliku podijeliti svoja iskustva i motivirati druge na aktivno sudjelovanje u društvenom životu.

Uz stečeno znanje i motivaciju, mladi Mostara kreirati će prostor za bolje, pravednije i inkluzivnije društvo, u kojem će njihovi glasovi biti snažniji i vidljiviji.

DOK za web

Sarajevo za drveće

Opis projekta koji provodi Društvo za obrazovanje i kulturu (DOK)

Projekt je usmjeren na izmjenu propisa i politika zaštite i upravljanja drvećem na području grada Sarajeva, u cilju njihovog usklađivanja i modernizacije, a bi se pomogla prilagodba grada klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim prilikama, kao i uslovima nagle urbanizacije, promovišući građane u mjesnim zajednicama u donosioce odluka o upravljanju drvećem i čuvare drveća. Projekat kombinuje kampanju u medijima i na društvenim mrežama sa zagovaranjem u relevantnim institucijama (prvenstveno na kantonalnoj razini), te rad u zajednici na samoorganizovanju.

Ciljevi projekta

Izvršiti izmjene i dopune pravnog okvira i politika upravljanja drvećem na području grada Sarajeva kako bi se pospješila participacija građana, naselja i lokalnih zajednica čiji kvaliteti života izravno zavisi od visokog drveća koje ublažava posljedice klimatskih promjena i nekontrolisane urbanizacije.

Korisnici

  • Stanovništvo gradskih opština Sarajeva
  • Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo
  • Vlada Kantona Sarajevo
  • Načelnici i stručne službe opština: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad
  • Vijećnici opština: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad
  • KJKP Park
  • Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Glavne aktivnosti

  • Priprema smjernica i preporuka za izmjenu relevantnih politika i propisa;
  • Plasiranje Inicijative u kantonalnoj Skupštini o izradi jedinstvene politike i pravnog okvira upravljanja drvećem u Sarajevu i otvaranje debate među donosiocima odluka;
  • Kampanja u medijima i na društvenim mrežama;
  • Izrada modela Čuvara drveća;
  • Pokretanje izrade Centralnog registra zaštićenog drveća u gradu;
  • Animiranje i uključenje stručnih i privrednih subjekata (Šumarski fakultet, KJKP Park), te stručne javnosti;
  • Uvrštavanje zaštite stabala u novi Urbanistički plan.
Tacno.net-logo-1600x900

Održivi NVO sektor: Pravedne subvencije za jaču zajednicu

Sažetak projekta koji provodi Tacno.net

Projekat istražuje uticaj povećanja minimalne plate na nevladine organizacije u BiH i predložit će zakonodavne izmjene koje bi im omogućile pristup subvencijama. Aktivnosti uključuju istraživanje, izradu prijedloga zakona, lobiranje kod donosioca odluka, organizaciju javne debate i medijsku kampanju. Time će se osigurati stabilnost NVO sektora i bolja podrška marginalizovanim grupama. Projekat takođe podiže svijest javnosti o značaju civilnog društva.

Ciljevi projekta

  • Istražiti uticaj povećanja minimalne plate na NVO sektor.
  • Predložiti zakonodavne izmjene za uključivanje NVO u sistem subvencija.
  • Jačati dijalog između NVO i vlasti.
  • Poboljšati stabilnost NVO sektora i usluge za marginalizovane grupe.
  • Povećati svijest javnosti o važnosti podrške civilnom sektoru.

Korisnici

  • Nevladine organizacije – Posebno one koje pružaju socijalne usluge i zapošljavaju marginalizovane grupe.
  • Donosioci odluka – Vlada, parlamentarci i relevantna ministarstva.
  • Radnici u NVO sektoru – Njihova radna mjesta mogu biti ugrožena zbog povećanja minimalne plate.
  • Marginalizovane grupe – Korisnici usluga NVO-a (socijalno ugroženi, osobe s invaliditetom, mladi bez roditeljskog staranja).
  • Šira javnost – Građani koji trebaju biti informisani o značaju NVO sektora.
  • Mediji – Ključni kanal za podizanje svijesti i pritisak na donosioce odluka.

Glavne aktivnosti

  • Istraživanje trenutne situacije kroz dubinske intervjue s NVO-ima.
  • Priprema i objavljivanje intervjua na portalu tacno.net.
  • Angažman ekonomskog stručnjaka za analizu problema.
  • Izrada prijedloga zakonodavnih izmjena.
  • Predstavljanje prijedloga zakona federalnim zastupnicima.
  • Organizacija okruglog stola s predstavnicima vlasti, NVO sektora i medijima.
  • Organizacija konsultacija s parlamentarcima i ekspertima.
  • Medijska kampanja u cilju informisanja javnosti.
  • Objavljivanje analiza i intervjua u relevantnim medijima.
  • Saradnja s NVO-ima za dodatni pritisak na vlasti.
  • Službena predaja prijedloga zakona premijeru FBiH.
  • Praćenje usvajanja prijedloga zakona u parlamentu.
  • Monitoring implementacije usvojenog zakona.
  • Diseminacija rezultata putem medija i društvenih mreža.
  • Organizacija press konferencije za predstavljanje rezultata.
Iskra web SB - NE DIRATI (3)

O rodno zasnovanom nasilju izvještavati kontinuirano: Održan okrugli sto o izazovima i rješenjima za unapređenje izvještavanja o nasilju nad ženama

Neophodno je kontinuirano izvještavati o rodno zasnovanom nasilju, a ne samo kada se dogodi pojedinačan slučaj. Važna je i stalna edukacija glasnogovornika i novinara o etičkim principima izvještavanja o nasilju nad ženama, kao i umrežavanje medija, konstruktivna kritika te javna reakcija regulatornih tijela i organizacija na kršenje profesionalnih standarda. Mediji imaju obavezu da prate rad institucija, pozivaju ih na odgovornost, ali i da ističu pozitivne primjere u mjerama zaštite i prevencije, kao i lične priče žena koje su uspjele izaći iz kruga nasilja.

Ovo su neki od zaključaka okruglog stola „Izazovi i odgovori u unapređenju medijskog izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju“, koji je održan u organizaciji Mediacentra Sarajevo.

Na skupu su učestvovale novinarke koje se godinama bave ovom temom, a cilj je bio analizirati slučajeve koji su predstavljali poseban izazov za medije te dopuniti smjernice za medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju.

Svaka od uvodničarki dala je kratki osvrt na pojedine teme i nedavne slučajeve, nakon čega je uslijedila rasprava o mogućim pravcima djelovanja. Razgovaralo se o ulozi glasnogovornika, posebno kada šire nepotrebne ili netačne informacije, o neophodnim reakcijama na gostovanja osoba koje vrijeđaju žrtve nasilja, o potrebi umrežavanja i konstruktivne kritike, o medijskim kampanjama i izvještavanju o zakonima, s posebnim naglaskom na Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilju prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).

„Jedan od zaključaka ovog skupa jeste da, uz poboljšanu zajedničku koordinaciju, medijsku solidarnost te nastavak djelovanja i aktivizma, možemo doprinijeti angažovanju šire medijske zajednice u boljem odgovoru na ovu temu – naravno, u okviru i onoliko koliko novinarska profesija to zahtijeva“, izjavila je Selma Zulić Šiljak, projektna koordinatorica u Mediacentru Sarajevu i moderatorica okruglog stola.

Novinarka Kristina Ljevak Bajramović istakla je da se etički kodeksi i dalje krše uprkos svim smjernicama i preporukama te da kvalitetni medijski sadržaji često ne dopiru do šire publike.

„Mi i dalje, nakon tolikih femicida u našoj državi, intervjuišemo komšije koji govore o načinu života počinioca i njegove partnerice. I dalje se bavimo posljedicama, a ne prevencijom, izbjegavajući analizu propusta koji su sistemske prirode. Zar je potrebno nacrtati da je broj femicida u Tuzlanskom kantonu očigledan pokazatelj da u tom kantonu nešto ne funkcioniše?“, kazala je Ljevak Bajramović.

Kristina Perić, glavna urednica portala Istina.media i koordinatorica mreže neovisnih novinarki i urednica Hercegovine, istakla je da su podaci o nasilju u porodici u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu alarmantni. Broj prijava nasilja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu porastao je sa pedesetak slučajeva u 2021. na 159 u 2024.

„Ključno je da svaka redakcija ima osobu koja sustavno prati tu temu, koja zna pristupiti tim temama na način da žrtvama ne nanosi štetu, a isto tako je ključno da u sustavu, prije svega policiji, tužiteljstvima, centrima za socijalni rad educiramo osobe koje su prvi kontakt sa žrtvama nasilja“, izjavila je Perić.

Azra Husarić Omerović, novinarka Detektor.ba, govorila je o nedavno usvojenom Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u FBiH, koji nakon Predstavničkog doma treba proći i Dom naroda. Uz sve novine koje donosi novi zakon, poput uvođenja elektronske narukvice nasilniku sa izrečenim mjerama zabrane prilaska, koja će, u slučaju da se nasilnik približi žrtvi, značiti žrtvi upozorenje da se sakrije, a najbližoj policiji alarm da krene prema njoj i spriječi njegovo približavanje, istakla je i jednu prepreku.

„Ima jedan članak zakona za koji mi iz BIRN-a mislimo da je sporan, a koji sutra može dovesti do problema medijske zajednice. Tiče se zaštite identiteta i zabrane objave informacija, ne samo žrtve, nego i nasilnika, odnosno počinitelja. To je problematično u slučajevima kada je počinitelj u bjekstvu, a gdje mi jedino objavom njegovog identiteta možemo obavijestiti javnost i zamoliti ih da reagiraju, kao u slučaju iz Kalesije. S druge strane, ne vidimo nikakav etički razlog da štitimo identitet počinitelja“, kazala je Omerović.

Naglasila je da je novinarska dužnost pratiti provedbu tih zakona, objasniti građanima šta zakoni donose i ukazati na eventualne propuste.

Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari, istakla je da je ključna poruka s događaja ta da institucije vlasti i medijske institucije moraju ulagati mnogo više napora u borbi protiv nasilja u porodici. Također je naglasila da regulatorna i samoregulatorna tijela u BiH moraju snositi odgovornost za neprofesionalno postupanje novinara i medija. Dodala je i da je važna kontinuirana obuka mlađih novinara.

„Druga bitna stvar je sveopća solidarnost unutar novinarske i medijske zajednice, koja će omogućiti saradnju novinara i novinarki različitih generacija i vrsta medija te doprinijeti unapređenju naših kompetencija u oblasti izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju“, rekla je Rudić.

Mersiha Drinjaković, urednica Magazina Gracija, govorila je o medijskim kampanjama i naglasila važnost novinara u borbi protiv nasilja.

„Ako potaknemo žene koje danas trpe nasilje, koje razmišljaju o tome kako će njihova budućnost biti sigurnija kad izađu iz kruga nasilja, onda su mediji zaista vrlo važan dio u sistemu donošenja efikasnih rješenja“, kazala je Drinjaković.

Zaključci i preporuke

Kontinuirano izvještavanje: Rodno zasnovano nasilje treba biti stalna tema u medijima, a ne samo kada se dogodi pojedinačan slučaj.

Poštovanje smjernica i preporuka: Novinari i novinarke trebaju biti upoznati s etičkim smjernicama i imati pravo odbiti zadatak koji se kosi s njihovim uvjerenjima i kodeksom.

Podizanje svijesti i savjesti novinara i novinarki: Potrebno je djelovati na profesionalnu odgovornost i etički pristup u izvještavanju.

Umrežavanje novinara i novinarki: Novinari i novinarke koje izvještavaju o nasilju trebaju sarađivati i reagovati kada se kolege i kolegice ne pridržavaju etičkih principa.

Konstruktivna kritika: Medijska zajednica treba međusobno ukazivati na greške i nastojati ih ispraviti.

Konsultacije u slučajevima dileme: Novinari i novinarke bi trebali tražiti savjete iskusnijih kolega i kolegica ili organizacija kada nisu sigurni kako izvještavati o određenom slučaju.

Pozivanje institucija na odgovornost: Potrebno je stalno insistirati na institucionalnoj odgovornosti za propuste u prevenciji i zaštiti žrtava.

Isticanje pozitivnih primjera: Mediji trebaju promovirati priče o ženama koje su uspjele izaći iz nasilnog okruženja i institucijama koje su djelovale ispravno.

Medijsko praćenje zakonodavnih promjena i njihove provedbe: Potrebno je informisati javnost o zakonima, obavezama institucija i njihovim provedbama.

Kritički pristup spornim izjavama: Novinari i novinarke ne trebaju prenositi sve dijelove spornih izjava glasnogovornika i glasnogovornica i saopćenja institucija te se trebaju kritički osvrnuti na njih.

Edukacija novinara i glasnogovornika: Potrebno je kontinuirano raditi na profesionalnom usavršavanju kako bi se osiguralo etičko i odgovorno izvještavanje.

Javna reakcija: Regulatorna agencija za komunikacije te Vijeće za štampu i online medije moraju javno reagovati u slučajevima neprofesionalnog izvještavanje.

Okrugli sto organizovan je u okviru regionalnog SMART Balkan projekta “Reporting Diversity Network”.

Tekst iznad izvorno je dostupan OVDJE.