Neophodno je kontinuirano izvještavati o rodno zasnovanom nasilju, a ne samo kada se dogodi pojedinačan slučaj. Važna je i stalna edukacija glasnogovornika i novinara o etičkim principima izvještavanja o nasilju nad ženama, kao i umrežavanje medija, konstruktivna kritika te javna reakcija regulatornih tijela i organizacija na kršenje profesionalnih standarda. Mediji imaju obavezu da prate rad institucija, pozivaju ih na odgovornost, ali i da ističu pozitivne primjere u mjerama zaštite i prevencije, kao i lične priče žena koje su uspjele izaći iz kruga nasilja.
Ovo su neki od zaključaka okruglog stola „Izazovi i odgovori u unapređenju medijskog izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju“, koji je održan u organizaciji Mediacentra Sarajevo.
Na skupu su učestvovale novinarke koje se godinama bave ovom temom, a cilj je bio analizirati slučajeve koji su predstavljali poseban izazov za medije te dopuniti smjernice za medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju.
Svaka od uvodničarki dala je kratki osvrt na pojedine teme i nedavne slučajeve, nakon čega je uslijedila rasprava o mogućim pravcima djelovanja. Razgovaralo se o ulozi glasnogovornika, posebno kada šire nepotrebne ili netačne informacije, o neophodnim reakcijama na gostovanja osoba koje vrijeđaju žrtve nasilja, o potrebi umrežavanja i konstruktivne kritike, o medijskim kampanjama i izvještavanju o zakonima, s posebnim naglaskom na Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilju prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
„Jedan od zaključaka ovog skupa jeste da, uz poboljšanu zajedničku koordinaciju, medijsku solidarnost te nastavak djelovanja i aktivizma, možemo doprinijeti angažovanju šire medijske zajednice u boljem odgovoru na ovu temu – naravno, u okviru i onoliko koliko novinarska profesija to zahtijeva“, izjavila je Selma Zulić Šiljak, projektna koordinatorica u Mediacentru Sarajevu i moderatorica okruglog stola.
Novinarka Kristina Ljevak Bajramović istakla je da se etički kodeksi i dalje krše uprkos svim smjernicama i preporukama te da kvalitetni medijski sadržaji često ne dopiru do šire publike.
„Mi i dalje, nakon tolikih femicida u našoj državi, intervjuišemo komšije koji govore o načinu života počinioca i njegove partnerice. I dalje se bavimo posljedicama, a ne prevencijom, izbjegavajući analizu propusta koji su sistemske prirode. Zar je potrebno nacrtati da je broj femicida u Tuzlanskom kantonu očigledan pokazatelj da u tom kantonu nešto ne funkcioniše?“, kazala je Ljevak Bajramović.
Kristina Perić, glavna urednica portala Istina.media i koordinatorica mreže neovisnih novinarki i urednica Hercegovine, istakla je da su podaci o nasilju u porodici u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu alarmantni. Broj prijava nasilja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu porastao je sa pedesetak slučajeva u 2021. na 159 u 2024.
„Ključno je da svaka redakcija ima osobu koja sustavno prati tu temu, koja zna pristupiti tim temama na način da žrtvama ne nanosi štetu, a isto tako je ključno da u sustavu, prije svega policiji, tužiteljstvima, centrima za socijalni rad educiramo osobe koje su prvi kontakt sa žrtvama nasilja“, izjavila je Perić.
Azra Husarić Omerović, novinarka Detektor.ba, govorila je o nedavno usvojenom Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u FBiH, koji nakon Predstavničkog doma treba proći i Dom naroda. Uz sve novine koje donosi novi zakon, poput uvođenja elektronske narukvice nasilniku sa izrečenim mjerama zabrane prilaska, koja će, u slučaju da se nasilnik približi žrtvi, značiti žrtvi upozorenje da se sakrije, a najbližoj policiji alarm da krene prema njoj i spriječi njegovo približavanje, istakla je i jednu prepreku.
„Ima jedan članak zakona za koji mi iz BIRN-a mislimo da je sporan, a koji sutra može dovesti do problema medijske zajednice. Tiče se zaštite identiteta i zabrane objave informacija, ne samo žrtve, nego i nasilnika, odnosno počinitelja. To je problematično u slučajevima kada je počinitelj u bjekstvu, a gdje mi jedino objavom njegovog identiteta možemo obavijestiti javnost i zamoliti ih da reagiraju, kao u slučaju iz Kalesije. S druge strane, ne vidimo nikakav etički razlog da štitimo identitet počinitelja“, kazala je Omerović.
Naglasila je da je novinarska dužnost pratiti provedbu tih zakona, objasniti građanima šta zakoni donose i ukazati na eventualne propuste.
Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari, istakla je da je ključna poruka s događaja ta da institucije vlasti i medijske institucije moraju ulagati mnogo više napora u borbi protiv nasilja u porodici. Također je naglasila da regulatorna i samoregulatorna tijela u BiH moraju snositi odgovornost za neprofesionalno postupanje novinara i medija. Dodala je i da je važna kontinuirana obuka mlađih novinara.
„Druga bitna stvar je sveopća solidarnost unutar novinarske i medijske zajednice, koja će omogućiti saradnju novinara i novinarki različitih generacija i vrsta medija te doprinijeti unapređenju naših kompetencija u oblasti izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju“, rekla je Rudić.
Mersiha Drinjaković, urednica Magazina Gracija, govorila je o medijskim kampanjama i naglasila važnost novinara u borbi protiv nasilja.
„Ako potaknemo žene koje danas trpe nasilje, koje razmišljaju o tome kako će njihova budućnost biti sigurnija kad izađu iz kruga nasilja, onda su mediji zaista vrlo važan dio u sistemu donošenja efikasnih rješenja“, kazala je Drinjaković.
Zaključci i preporuke
Kontinuirano izvještavanje: Rodno zasnovano nasilje treba biti stalna tema u medijima, a ne samo kada se dogodi pojedinačan slučaj.
Poštovanje smjernica i preporuka: Novinari i novinarke trebaju biti upoznati s etičkim smjernicama i imati pravo odbiti zadatak koji se kosi s njihovim uvjerenjima i kodeksom.
Podizanje svijesti i savjesti novinara i novinarki: Potrebno je djelovati na profesionalnu odgovornost i etički pristup u izvještavanju.
Umrežavanje novinara i novinarki: Novinari i novinarke koje izvještavaju o nasilju trebaju sarađivati i reagovati kada se kolege i kolegice ne pridržavaju etičkih principa.
Konstruktivna kritika: Medijska zajednica treba međusobno ukazivati na greške i nastojati ih ispraviti.
Konsultacije u slučajevima dileme: Novinari i novinarke bi trebali tražiti savjete iskusnijih kolega i kolegica ili organizacija kada nisu sigurni kako izvještavati o određenom slučaju.
Pozivanje institucija na odgovornost: Potrebno je stalno insistirati na institucionalnoj odgovornosti za propuste u prevenciji i zaštiti žrtava.
Isticanje pozitivnih primjera: Mediji trebaju promovirati priče o ženama koje su uspjele izaći iz nasilnog okruženja i institucijama koje su djelovale ispravno.
Medijsko praćenje zakonodavnih promjena i njihove provedbe: Potrebno je informisati javnost o zakonima, obavezama institucija i njihovim provedbama.
Kritički pristup spornim izjavama: Novinari i novinarke ne trebaju prenositi sve dijelove spornih izjava glasnogovornika i glasnogovornica i saopćenja institucija te se trebaju kritički osvrnuti na njih.
Edukacija novinara i glasnogovornika: Potrebno je kontinuirano raditi na profesionalnom usavršavanju kako bi se osiguralo etičko i odgovorno izvještavanje.
Javna reakcija: Regulatorna agencija za komunikacije te Vijeće za štampu i online medije moraju javno reagovati u slučajevima neprofesionalnog izvještavanje.
Okrugli sto organizovan je u okviru regionalnog SMART Balkan projekta “Reporting Diversity Network”.
Tekst iznad izvorno je dostupan OVDJE.
