Udarac nije rješenje_photo

Udarac nije rješenje – Napravi prvi korak!

U proteklom periodu Tatabrada televizija je realizovala serijal “Udarac nije rješenje. Napravi prvi korak”, koji je rezultirao objavama pet epizoda o velikom problemu današnjeg društva, o femicidu.

Serijal “Udarac nije rješenje. Napravi prvi korak” je inovativni televizijski projekat koji se na specifičan način bavi problemom femicida kao ozbiljnim oblikom nasilja nad ženama, često rezultirajući smrtnim ishodom. Serijal je poslao snažnu poruku da nasilje nikada nije rješenje i da je neophodno aktivno djelovanje kako bi se prevenirao ovaj društveni problem.

U svim epizodama, serijal je istražio široki spektar tema povezanih uz femicid, ističući složene uzroke i posljedice ovog oblika nasilja. Treća i četvrta epizoda su pružile intiman uvid u živote osoba koje su direktno bile suočene s ovim problemom – žena koje su pretrpjele nasilje ili su bile žrtve, porodica koje su se nosile s gubitkom, ali također i stručnjake, aktiviste i osobe koje se bore za sprječavanje nasilja nad ženama.

Glavna tema serijala je poticanje gledatelja/ica da prepoznaju znakove nasilja, potiču solidarnost, osnaže žrtve da traže pomoć i potaknu društvo na širu promjenu kako bi se zaustavilo nasilje nad ženama. Svaka epizoda naglašava važnost pravovremenog djelovanja i prepoznavanja potrebe za podrškom žrtvama femicida. Serijal je naglašavao da svako može biti dio rješenja, potičući gledatelje da naprave prvi korak prema promjeni – bilo da je to podizanje glasa protiv nasilja, pružanje podrške žrtvama ili podržavanje inicijativa za bolju zaštitu žena.

Ključne poruke i kompletne epizode vam predstavljamo u nastavku.

EPIZODA 1

  • Psovke i uvrede ne smatramo ružnim, nego uobičajnim, smatra voditeljica sigurne kuće Danijela Huremović. Prema njenim riječima korisnice u UG Vive žene ne znaju za termin femicid, a o femicidu ne znaju ili ga ne razumijevaju najbolje govori i činjenica da je na anketu odgovorilo tek 38 ljudi. Od toga 84,2 % potpuno razumije pojam femicida dok 13,2 % donekle razumije, a 2,6 posto od 38 anketiranih ne razumije pojam “femicid”. 92,1 % smatra da je u Bosni i Hercegovini prisutan femcid dok 7,9% smatra da u našoj državi ne postoji ubistvo žene zbog toga što je žena.
  • Iako nema svoje zakonske okvire kao femicid, nasilje u porodici jasno je definisano u nekoliko zakona koje tretiraju problem nasilja u porodici. Nasilje u porodici, u ovisnosti od težine, načina izvršenja i posljedica koje nastupe, može se tretirati kao krivično djelo ili kao prekršaj, dok poseban zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske) definiše i prezicne mjere obezbjeđenja u svrhu zaštite žrtve nasilja u porodici.
  • Svakom femicidu prethodi dugogodišnje nasilje, kojeg u većini slučajeva nisu svjesne ni same žrtve. Iako se šamar smtra prvim znakom nasilja, ono počinje mnogo ranije. Žrtve umjesto počionioca najčešće prispituju svoje ponašanje.
  • Spriječiti femicid i nasilje u pordici zadatak je i sistema, ali i cjelokupnog društva. Roditelji trebaju još od najranije djetetove dobi pratiti emocije djece i učiti ih, ali i na vlastitom primjeru pokazati da nasilju nema mjesta. Pored odgoja djece, i edukacija stručnih osoba, društvo u cjelini bi trebalo znati da nasilje u porodici nije i ne može biti privatna stvar. Prema rezultatima ankete koju je provela Tatabrada televizija, od 38 anketiranih, njih 28 smatra da je nasilje u porodici javna stvar, dok njih 10 smatra da je ovo privatna stvar.

„Femicid se definira kao zločin iz mržnje nad osobom ženskog spola motiviran spolom žrtve. Femicid se razlikuje od drugih oblika ubojstva jer se radi o rodno povezanim ubojstvima žene samo zato što su žene“ izjavila je Danijela Huremović, voditeljica sigurne kuće.

Pogledajte kompletnu epizodu:

 

EPIZODA 2

  • Posljednji slučajevi femicida u Bosni i Hercegovini poput monstruoznog ubistva u Gradačcu doveli su u pitanje ne samo funkcionisanje sistema zaštite, nego i etiku novinarstva. Brojni mediji su po ko zna koji put pokazali da im je više stalo do klika i pregleda nego do objektivnog izvještavanja.
  • Iako se femicid definiše tako, većina medija propustila je imenovati ubistvo žene femicidom, a rodno zasnovano nasilje rodno zasnovanim nasiljem. Umjesto toga sve češće čitamo naslove porodična tragedija i slično. Prema riječima komunikologa Mirze Mehmedovića na ovaj način mediji nastoje ublažiti sam čin ubistva.
  • U izvještavanju o femicidu najveću ulogu igra uređivačka politika medija koja u velikoj mjeri utiče na pristup novinara ovoj temi. Stoga je veoma bitno napraviti razliku između medija koji profesionalno rade i senzacionalistički nastrojenih medija.

„Mediji nisu svjesni svoje pozicije u društvu, te nisu ni svjesni kakve posljedice ima ovakvo izvještavanje na društvo“,  izjavio je komunikolog Mirza Mehmedović.

Kompletna epizoda za pregled dostupna je niže:

 

EPIZODA 3

  • Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova TK u 2022. bilo je 399 prijava za porodično nasilje. Sve one učinile su onaj prvi najteži korak. Odlučile su prijaviti nasilnika i zatražiti pomoć.
  • Iako je prijaviti nasilnika najteže, ni koraci koji slijede nisu jednostavni ni za jednu žrtvu. Ipak pored žrtve nasilja, i osobe koje svjedoče nasilnom ponašanju trećih lica dužne su se obratiti u najbližu policijsku stanicu.
  • U zavisnosti od procjene opasnosti situacije u kojoj se nalazi, žrtvi se određuje boravak u sigurnoj kući u kojoj prolazi neophodan psihosocijalani program.

“Ne bi usudila nikada sama otići. Nisam se htjela nikome požaliti, jer sam mislila da tako mora biti – takav je moj život! Meni je to tako suđeno!”, izjavila je jedna od sagovornica koja je bila žrtva nasilja.

Pogledajte epizodu:

 

EPIZODA 4

  • U posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini je ubijeno 19 žena. Iza njih, nerijetko, ostaju maloljetna djeca sa cjeloživotnim traumama, ostaju razorene porodice, uplakani roditelji i širok krug ožalošćenih.
  • Iza svake od žrtava femicida ostaju bližnji: djeca bez majke, roditelji bez kćeri, braća i sestre bez sestre, prijateljice bez prijateljice. I iza svake od tih žena ostaju medijski napisi koji je svode na brutalnost njezine smrti. Prema mišljenju komunikolaga i profesora na odsjeku žurnalistika Mirze Mehmedovića, novinari trebaju biti objektivni i profesionalni bez obzira na temu o kojoj izvještavaju.
  • Sam zločin, femicid, ali i nasilje, ostavljaju posljedice po cijelu porodicu, ali društvo. Stoga upravo oni moraju biti podrška svim ženama koje trenutno prolaze psihičko ili fizičko zlostavljanje.

Epizoda 4 serijala bavi se slučajem ubistva Arnele Đogić, te posljedicama koje je ostavilo na njene najbliže.

“Malo popiješ nešto. Proučiš! Otplačes! Ne volimo ići doktorima. Borimo se s tim bolom”, naveli su Arnelini roditelji u izjavi za Tatabrada TV.

 

EPIZODA 5

  • I ti možeš prijaviti nasilje pozivom na SOS telefon BiH, dvije su aktivne i besplatne SOS linije za pozive. Za savjet šta da radite, pozovite ili 1265 za FBiH ili 1264 za RS da biste dobili prvostepenu psihološku i socijalnu podršku. Da biste prijavili nasilno djelo, pozovite policiju na broj 122.

Peta epizoda fokusira se na priče žena koje su uspješno pobjegle iz veza s nasilnim partnerima i koje su postale inspiracije drugim ženama da UDARAC NIJE RJEŠENJE I DA JE POTREBNO DA NAPRAVE PRVI KORAK!

“Rekla sam mu da može kako hoće, ali neće moći do kad hoće. Nakon toga sam ustala mirno i predala za razvod braka. U tom trenutku je počeo da me moli da povučem zahtjev…”, izjavila je žena koja je nekoliko godina doživljavala fizičko i psihičko zlostavljanje.

Pogledajte epizodu u potpunosti:

 

Serijal “Udarac nije rješenje. Napravi prvi korak” predstavlja snažnu poruku nade, edukacije i poticaja na akciju, s ciljem stvaranja društva gdje žene mogu živjeti slobodno od straha i nasilja.

Realizacija projekta “Udarac nije rješenje. Napravi prvi korak” omogućena je uz podršku Ad Hoc granta regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan.