Projekat „Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju“ po prvi put spaja mlade, organizacije civilnog društva, medije i fact check-ere, u prepoznavanju digitalnih/ online sadržaja kojima se potiče nasilni ekstremizam.
U organizaciji Udruženja „Ja bih u EU“ 09. novembra održana je jedna u nizu obuka „Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju“ gdje su mladi kroz rad sa eskpertima/icama razvijali znanja i vještine prepoznavanja nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju, ali i radili na kompentencijama preuzimanja uloga u procesu istraživanja, identifikovanja, razotkrivanja i suprotstavljanja slučajevima nasilnog ekstremizma u digitalnoj sferi.
Projekat „Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju“ po prvi put spaja mlade, organizacije civilnog društva, medije i fact check-ere, u prepoznavanju digitalnih/online sadržaja kojima se potiče nasilni ekstremizam i prate i istražuju motivi i ciljevi onih koji stoje iza takvih sadržaja. Projekat podržava SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski ga podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Ines Bulajić, komunikacijska konsultantica sa mladima je definisala ponašanja i formulacije radikalizma koje vode ka nasilnom ekstremizmu, posebno obraćajući pažnju na kontekst Bosne i Hercegovine, te je govorila o izobličavanju društevnih vrijednosti i stvaranju podjela koje vode u nasilni ekstremizam.
„Ovo je bila odlična prilika da razgovaramo o identitetima i ulozi koju njihovo poimanje ima u potencijalnoj radikalizaciji mladih ljudi ka nasilnom ekstremizmu i terorizmu. Mladima je bilo jako bitno govoriti o stereotipima, predrasudama i diskriminaciji kao osnovnim preprekama interkulturalnom dijalogu i izgradnji mira u njihovoj lokalnoj sredini“, navela je ekspertica Bulajić.
Anida Sokol, urednica i istraživačica „Media Centra Sarajevo“ se u svom predavanju i interaktivnom radu sa mladima osvrnula na jezik mržnje u komentarima na društevnim mrežama i medijima, uz napomenu da je tanka linija između jezika mržnje i fizičkog nasilja. Emir Zulejhić, urednik i istraživač „Raskrinkavanja“ je govorio o prepoznavanju i provjeri tačnosti problematičnog sadržaja u medijima i na društvenim mrežama.
„S obzirom na količinu dezinformacija, raznih manipulacija ali i govora mržnje, jako je bitno imati praktične vještine snalaženja u online prostoru. Učesnici/e su se za početak upoznali sa fact-checking organizacijama u regiji, koje im mogu poslužiti kao kredibilni izvori pri traženju odgovora na pitanje da li su neke informacije tačne. Ukoliko i sami žele istraživati porijeklo, tačnost, autentičnost ili širi kontekst informacija na koje naiđu, dobili su znanja i vještine koje će im to omogućiti. Upoznati su sa naprednim pretraživanjem društvenih mreža i interneta generalno, kao i sa alatima za analizu fotografija i videosnimaka, a koje će im u tome pomoći“, kaže istraživač i urednik Zulejhić.
Branko Petrović, ekspert za cyber sigurnost, je govorio o štetnim online sadržajima koji vode nasilnom ekstremizmu, ali i zakonodavnim, regulatornim i samoregulatornim okvirima protiv ovakve vrste online sadržaja, te kulturi nasilja i zaštiti u cyber prostoru.
„Na radionici prvenstveno smo prošli kroz metodu rada kada je u pitanju digitalna forenzika. Usvojili smo šest jednostavnih koraka digitalne forenzike i naučili kako napraviti digitalni forenzički izvještaj. Nakon toga smo akcenat stavili na otkrivanje motiva i identiteta izvora (vlasnika) portala, odnosno medija koji šire govor mržnje i lažne informacije, te time doprinose stvaranju nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju. Kroz praktičnu vježbu smo pokazali koji se sve alati mogu koristiti kako bi se otkrio identitet vlasnika medija i kreatora sadržaja koji podstiče nasilni ekstremizam u digitalnom okruženju. Isto tako smo kroz stvarni primjer prošli kroz neka pitanja koja otkrivaju motiv aktivnosti nekog medija“, zaključio je ekspert Petrović.
Govoru mržnje na internetu su posebno izloženi mladi kojima online i društveni mediji predstavljaju osnovni izvor informacija i koji često ne promišljajući kritički, primaju i dijele sadržaje koji vode ka nasilnom ekstremizmu. Istraživanja digitalnog i prostora društvenih medija ukazuju na zabrinjavajući porast govora mržnje, nasilnog ponašanja, mizoginih napada i dezinformacija kreiranih da vode do pojave nasilnog ekstremizma u BiH.
„Učešćem na radionici o forenzici nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju, stekli smo nova znanja i vještine za suočavanje sa izazovima savremenog doba. Zajedno smo istraživali načine kako poboljšati našu digitalnu sigurnost“, rekao je Dino Gluhović, učesnik obuke.
Istraživanje koje je prethodilo projektu „Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju“ pokazalo je da mladi uglavnom ne razumiju online algoritme i ne poznaju uslove za korištenje društvenih mreža. To je jedan od bitnih razloga za prisustvo narativa nasilnog ekstremizma među mladima u BiH. Veliki broj mladih nema priliku da razvija vještine medijske pismenosti i nisu u stanju da naprave razliku između provjerenih činjenica i „zapaljivog“ sadržaja koji vodi do nasilnog ekstremizma. Zbog toga su obuke poput ove od krucijalnog značaja za vještine prepoznavanja nasilnog ekstremizma, ali i mehanizme suprotsavljanja istom.
