Na svojoj drugoj redovnoj sjednici, održanoj 23. marta 2023. godine, Narodna Skupština Republike Srpske (NS RS) je usvojila Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS (KZ RS) kojim se, između ostalog, unosi nova glava krivičnih djela (krivična djela protiv časti i ugleda), te se inkriminira uvreda i kleveta. Navodeći razloge za donošenje Nacrta, predlagač navodi krivično zakonodavstvo zemalja u okruženju, te da čak i krivično zakonodavstvo zemalja koje su u Evropskoj uniji, propisuje krivična djela protiv časti i ugleda. Međutim, predlagač istovremeno priznaje da EU teži ka dekriminalizaciji, ali u cjelosti ignorira praksu ECtHR, drugih tijela CoE, kao i UN-ovog Komiteta za ljudska prava. Dakle, konkretne razloge zbog kojih se pristupa kriminalizaciji klevete i uvrede, predlagač nije dao. Međutim, dao ih je predsjednik entiteta RS, Milorad Dodik, koji je prvi i najavio kriminalizaciju, ističući da je kleveta ranije korištena kako bi se diskreditovale institucije RS-a, njeni legitimno i legalno izabrani predstavnici, te da bi se prikazala kao potpuno neuređeno društvo koje, kao takvo, ne može samostalno da postoji. On je 12. maja 2023. godine najavio usvajanje Prijedloga izmjena i dopuna KZ RS na narednoj sjednici NS RS, uključujući inkriminaciju klevete i uvrede, iako tada još uvijek nisu bile okončane javne rasprave o Nacrtu.
Postupak ponovne inkriminacije klevete i uvrede u RS, je izazvao reakcije udruženja novinara, nevladinih organizacija, Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, CoE, EU, OSCE-a, UN-a, međunarodne zajednice u BiH i međunarodnih nevladinih organizacija. Zajedničko obilježje svih reakcija jeste osuda pokušaja javne vlasti u RS-u da inkriminišu klevetu i uvredu, jer to predstavlja jačanju trenda gušenja i potkopavanja slobode izražavanja, nezavisnih medija i nevladinog društva. Takvim ponašanjem RS-a, se ne osigurava poticajno okruženje za civilno društvo, a što je obaveza BiH iz procesa evropskih integracija.
Pokušaj inkriminacije klevete u RS, je samo jedan u nizu nasrtalja javne vlasti u RS na slobodu izražavanja u posljednjim godinama. Podsjetimo se da je za vrijeme pandemije COVID-19, vlast u RS donijela akte kojim je pokušala regulisati lažne vijesti. U svojoj reakciji OSCE je istakao da se radi o potpkopavanju medijskih sloboda i slobode govora. NS RS je 2021. godine inkriminisala djelo “Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda”, protivno međunarodnim i evropskim standardima zaštite slobode izražavanja. Pored toga, treba istaći i rijetku pojavu u BiH, a koja se desila u RS i to pritisak na novinare da otkiju svoje novinarske izvore. U konačnici, treba imati na umu i širi kontekst drštvene atmosfere u BiH, u kojoj su napadi, prijetnje i pritisci postali društveno prihvatljivi, kao i trend nekažnjivosti za takve postupke. Ombudsmeni su zbog toga sačinili Specijalni izvještaj o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u BiH, gdje su zapazili da su novinari “česta meta prijetnji i političkog pritiska”. Zbog toga, pokušaj inkriminacije klevete i uvrede predstavlja i očekivani redosljed koraka javne vlasti u RS. Osim reakcije i osude, konkretne pravne reakcije nije bilo. Na primjer, moglo se zatražiti mišljenje o Nacrtu, od Evropske komisije za demokratiju putem prava Venecijanske komisije ili OSCE-ov Predstavnika za slobodu medija, koja su mogla, snagom svog autoriteta, utjecati na javnu vlast u RS.
SMART Balkan projekat AD HOC grantom podržao je izradu Analize Mreže progresivnih inicijativa, koja predstavlja jedan od načina na koji nevladin sektor u BiH pokušava potaknuti javnu vlast u BiH da iskoristi preostale mehanizme pritiska kako do inkriminacije klevete i uvrede ne bi došlo, odnosno kako bi se ponudili dodatni argumenti protiv inkriminacije u okviru javne debate o Nacrtu. U prvom dijelu, nudi se kratki osvrt na proces koji je prošao pravni poredak BiH: od krivične, građanske, i ponovne krivične odgovornosti za klevetu i uvredu u BiH (odnosno jedan njegov dio). Drugi dio je posvećen analizi usaglašenosti predloženih krivičnih odredbi o kleveti i uvredi sa standardima ECtHR, kao najautoritativnijeg tijela za zaštitu ljudskih prava u Evropi. U konačnici, treći dio sadrži pregled standarda iz oblasti krivične odgovornosti za klevetu, koje su kreirala tijela CoE, EU, OSCE-a, UNESC-a i elaborira se na koji način su oni relevatni za donošenje Nacrta.
Kompletna analiza dostupna je OVDJE
