Događaji povezani sa Ustavom imaju središnje mjesto u norveškom identitetu. Današnji dan, 17. maj, u Norveškoj se slavi Dan Ustava. Dan je to konstituiranja države Norveške, kada je postala slobodna i suverena država. Norvežani kao i ljudi s norveškim korijenima koji žive u inostranstvu, prijatelji Norveške, također slave ovaj datum.
Proslave Dana ustava Norveške prava su zabava koja započinje tradicionalnim doručkom sa porodicom, komšijama i prijateljima, nakon kojega slijede parade/priredbe, muzika, narodna nošnja, smijeh, radost, mladost, puno hrenovki i sladoleda širom zemlje. Variraju od mjesta do mjesta, ali obično je istaknuta dječja parada, sastavljena od školskih razreda koji marširaju kroz lokalne zajednice, na čelu sa školskim bendom. Većina djece ima male Norveške zastave kojima maše, a ruta je popraćena oduševljenim posmatračima. Nakon procesije organizirane su igre, zabave i prikazuju se filmovi i drugi kulturni sadržaji. U Oslu, glavnom gradu, paradu dočekuje kraljevska porodica mahajući sa balkona Kraljevske palate.
Za ovu priliku popularno je nositi narodnu nošnju-bunad. Postoje različiti oblici bunada za muškarce i žene iz različitih dijelova zemlje, i veličanstven je prizor vidjeti toliko narodne nošnje na jednom mjestu. Oni drugi, koji ne nose nošnju, nose najbolju proljetnu odjeću, svečana odijela i haljine, s norveškim zastavama zabodenim u rever. Na svakoj terasi stana i ispred kuća istaknute su zastave. Sve navedeno, proslavu 17. Maja u Norveškoj čini veoma zanimljivim za putnike.
Nakon 400 godina vladavine Danske norveški sabor je 17. maja 1814. u Eidsvollu donio Deklaraciju o nezavisnosti, jednoglasno je usvojen i potpisan je prvi norveški Ustav. Nakon toga su počele su proslave ovoga dana kao važne prekretnice, a nekoliko godina nakon, 17. maj proglašen je za nacionalni dan Norveške.
Inspiraciju za Ustav Norvežani su našli u američkoj Deklaraciji o nezavisnosti iz 1776. i Francuskoj revoluciji iz 1789., kao i u njihovim ustavima. Za razliku od tih ustava, Norvežani su zadržali monarhiju. Uvedene su tri grane vlasti, Storting, norveški parlament sa zakonodavnom, nadzornom i proračunskom vlašću, kralj je obavljao izvršnu vlast, a sudsku, Vrhovni sud i niži sudovi te Sud opoziva. Jedna od posebnosti Ustava je i priznanje korpusa temeljnih ljudskih prava, među kojima treba istaknuti pravo slobode govora i vjeroispovijesti, biračko pravo, zaštitu vlasništva i sl. Ustav je zabranio retroaktivnost zakona. Bio je najmoderniji u Europi u to vrijeme.
Kraljevina Norveška je država koja je u najvećoj mjeri podržala razvoj Bosne i Hercegovine u poslijeratnom periodu. Od prvih ulaganja u obnovu ratom razorene zemlje i izgradnju civilnog društva, pa do najnovijih kapitalnih ulaganja u održivi razvoj i zelenu energiju. Osvjedočeni je partner i prijatelj Bosne i Hercegovine, ali i zemalja regije. Kroz SMART Balkan projekat ulaže sredstva u razvoj i sigurnost šest zemalja Zapadnog Balkana, sa akcentom na jačem uticaju civilnog društva u oblastima sigurnosti i stabilnosti, i upravljanja.
Na svečanosti Norveške povodom ovog značajnog datuma, Centar za promociju civilnog društva (CPCD) predstavljaju Aida Daguda, direktorica i Dajana Cvjetković, projektna menadžerica SMART Balkan.
