Projekat će direktno doprinijeti razmatranju mišljenja Evropske komisije o obezbjeđivanju povoljnog okruženja za civilno društvo. Pored toga, projekat će podržati postizanje ciljeva postavljenih u vanjskopolitičkoj strategiji Bosne i Hercegovine 2018-2023, koji uključuju: punopravno članstvo u EU, aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u, borbu protiv terorizma, saradnju na regionalnom nivou te bilateralnu i multilateralnu saradnju. Tokom projektnog perioda, zemlja će usvojiti Strategiju razvoja civilnog društva i prateću strategiju i okvirni akcioni plan za prevenciju i borbu protiv terorizma čemu će projekat direktno doprinijeti. Posljednja strategija za borbu protiv korupcije za Bosnu i Hercegovinu je ona sa vremenskim okvirom 2015 – 2019. i potrebno je kreirati novu. Pored toga, projekat će biti u skladu sa akcionim planom Jednakosti spolova 2018-2022, kao i akcionim planom o ženama, miru i bezbjednosti.
Prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini živi 3.351.159 stanovnika, od čega 2.219.220 u Federaciji Bosne i Hercegovine (oko 62,85%), 1.228.423 u Republici Srpskoj (oko 34,79%) i u Distriktu Brčko, 83.516 stanovnika (2,37%).
Akcije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska na jednostranom uspostavljanju paralelne institucije u BiH usporavaju proces integracije BiH u EU, što znači da ti potezi štete izgledima države da napreduje na ovaj integracioni put. Europska komisija je u izvještajima za 2020. i 2021. navela da još uvijek nedostaju konkretne akcije političkog opredjeljenja državnih organa na svim nivoima vlasti u vezi sa strateškim ciljevima europskih integracija. Najveća kočnica u ovom procesu zasniva se na činjenici da u najnovijoj političkoj krizi postoji retorika i djelovanje podjela, koje je potaknuto gore navedenim akcijama rukovodstva RS. Međutim, napravljeni su određeni koraci za postizanje 14 ključnih prioriteta, kao što su revidirana Državna strategija za borbu protiv ratnih zločina (usvojena u septembru 2020.), kao i lokalni izbori u Mostaru, takođe održani 2020. godine, prvi put od 2008. godine koji bili ključni prioritet. Ipak, Bosna i Hercegovina je još u ranoj fazi, tj. postignut je određeni nivo pripremljenosti u okviru obaveza iz članstva u EU, ali je i dalje potreban dodatni napredak i veći tempo reformi da bi se stvorio održiv napredak na euroatlantskom putu. Govoreći o 14 ključnih prioriteta, važno je napomenuti da su oni podijeljeni u grupe: demokratija/funkcionalnost, vladavina prava, osnovna prava i reforma javne uprave. Prioriteti su izbori koji se moraju sprovesti u skladu sa europskim standardima, usvajanje pravnih tekovina EU, funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, unaprijeđenje institucionalnog okvira, unaprijeđenje funkcionisanja pravosuđa, jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, obezbjeđujući efikasnu koordinaciju u vezi sa migracijama, zaštitu prava svih građana uključujući pravo na život i zabranu torture, omogućavanje okruženja za civilno društvo, garantovanje slobode izražavanja i medija, zaštitu i uključivanje ranjivih grupa, kao i da završi suštinske korake u reformi javne uprave. Za ovaj projekat najvažniji su sljedeći prioriteti: 7. Jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam; 9. Ojačati zaštitu prava svih građana, posebno obezbjeđivanjem primjene zakonodavstva o nediskriminaciji i rodnoj ravnopravnosti; 11. Osigurati povoljno okruženje za civilno društvo, posebno podržavanjem europskih standarda slobode udruživanja i slobode okupljanja.
Civilno društvo u Bosni i Hercegovini, kako ga percipira i međunarodna zajednica, ključna je komponenta za BiH i njen demokratski sistem, zbog čega ga javne i državne institucije moraju prepoznati i tretirati kao od velikog značaja. Civilno društvo u BiH je ključni partner za reformska poboljšanja budući da u Bosni i Hercegovini postoje 27 432 registrovana udruženja i fondacije. Što se tiče CS u BiH, mišljenje Evropske unije je da ima sve karakteristike CS u zemlji u tranziciji, sa većinom sportskih udruženja i udruženja čiji je osnovni cilj predstavljanje interesa određenih društvenih grupa. Savjeti ministara BiH potpisali su 30.11.2017. godine Sporazum o saradnji između VM i organizacija civilnog društva u BiH. Cilj ovog sporazuma je razvoj pravednog, otvorenog, pluralnog i demokratskog društva u Bosni i Hercegovini, pored opredjeljenosti za saradnju na ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj uniji. U okviru pomenutog sporazuma uspostavljeno je Savjetodavno tijelo VM BiH kao jedna od najvažnijih karakteristika.
Ured za reviziju Institucija Bosne i Hercegovine je u 2019. godini izvršio reviziju sposobnosti institucija BiH da odgovore na obaveze u okviru Programa održivog razvoja do 2030. godine. Revidirali su rad Vijeća ministara BiH, Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, ministarstava na nivou institucija BiH kao aktivnosti Agencije za statistiku BiH gdje su došli do zaključaka da a) Bosna i Hercegovina nije osigurala osnovne pretpostavke za implementaciju obaveza iz Programa održivog razvoja do 2030. godine; b) stvaranje strateškog i institucionalnog okvira, kao jedna od glavnih pretpostavki za implementaciju SDG-a, i c) sistem redovnog izvještavanja i praćenja implementacije CDG-a još nije uspostavljen. Zbog navedenog, Ured za reviziju je predložio Vijeću ministara da usvoji strateški okvir za implementaciju SDG-a; izvršiti detaljan pregled svih planiranih dokumenata Vijeća Evrope BiH s ciljem ugradnje SDG-a u njega; uspostaviti funkcionalni institucionalni okvir za sprovođenje SDG-a, kao i uspostaviti sistem za izvještavanje i praćenje napretka u realizaciji SDG-a. Ured za reviziju BiH savetovao je Parlamentarnu skupštinu BiH da osigura potrebnu podršku za postizanje SDG-a, dok je Agenciji za statistiku BiH savjetovano da identifikuje stvarne potrebe koje proizilaze iz obaveza Agende 2030. Dodatno, Direkciji za ekonomsko planiranje BiH savjetovano je da unaprijedi promociju SDG kroz aktivniju saradnju sa učesnicima procesa.
Strategije:
Program reformi Bosna i Hercegovina 2021, Komisija za saradnju sa NATO-om, Vijeće ministara BiH
Akcioni plan Jednakosti spolova Bosne i Hercegovine za period 2018 – 2022
Indeks percepcije korupcije,
Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018 – 2023.
Nacionalni akcioni plan Bosne i Hercegovine (NAP) za period 2018. – 2022.
Okvir ciljeva održivog razvoja u BiH
Relevantne institucije za izvještavanje o gore navedenim pitanjima u Bosni i Hercegovini su Organizacija za Evropsku sigurnost i saradnju, Ured Visokog predstavnika, Delegacija Evropske unije u BiH i Specijalni Predstavnik Evropske unije u BiH, Transparency International, Ujedinjene Nacije u Bosni i Hercegovini, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine – Direkcija za ekonomsko planiranje; Vijeće ministara Bosne i Hercegovine – Savjetodavno tijelo za saradnju sa nevladinim organizacijama, Kancelarijom za reviziju institucija BiH, Ministarstvom vanjskih poslova BiH, Ministarstvom odbrane BiH, Ministarstvom sigurnosti BiH kao i resornim entitetskim ministarstvima.
