Projekat će postaviti temelje za participativni pristup izradi nove Strategije NVO za period 2021-2023. Također, projekat će doprinijeti realizaciji aranžmana za sprovođenje Zajedničkog akcionog plana za borbu protiv terorizma za Zapadni Balkan koji su Crna Gora i EU potpisale u novembru 2019. godine. Suzbijanje nasilnog ekstremizma, usvojeno u februaru 2020. godine, uključujući i Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je izmjenjen u decembru 2019. godine. Prema posljednjem popisu stanovništva (2011. godine), Crna Gora je imala 620.145 stanovnika.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Crna Gora je postigla određeni napredak i nivo pripreme u okviru članstva u EU po pitanju ove teme, posebno u pogledu rezultata u represiji i prevenciji korupcije. Slično tome, crnogorske vlasti su umjereno radile u borbi protiv organizovanog kriminala adresirajući preporuke EU iz 2020. godine, posebno u poboljšanju pristupa agencijama za provođenje zakona ključnim bazama podataka i povećanju broja istražitelja i stručnjaka u ključnim oblastima. Štaviše, EU je napomenula da je potrebno dalje poboljšati evidenciju o zapljeni i konfiskaciji imovine i pravosnažne sudske odluke u slučajevima korupcije, uz potrebu da se preispita pravni okvir u oblasti prevencije korupcije kako bi se riješila identifikovana pitanja kroz njegovu primjenu kao i da poboljša rezultate u represiji i prevenciji korupcije. Štaviše, rodno zasnovano nasilje, posebno nasilje u porodici, nažalost ostaje ozbiljno i trajno krivično, društveno i javnozdravstveno pitanje. Samo u 2020. godini kao krivična djela registrovano je 265 slučajeva nasilja u porodici i dalje 2 133 kod prekršajnih sudova, prema podacima EU.
Što se tiče migracija, dolazak neregularnih migranata opao je za 60 posto u odnosu na 2019, sa 3149 migranata uhapšenih u 2020, navodi se u Izvještaju EU. Uprkos kapacitetu Crne Gore da upravlja mješovitim migracionim tokovima, i dalje su potrebni kontinuirani napori kako bi se izašlo na kraj sa migracionim pritiscima.
Rezultati parlamentarnih izbora 2020. godine uključivali su promjenu vladajuće koalicije, transformaciju dinamike između izvršne i zakonodavne vlasti sa akcentom na pitanja vjerskih zajednica i etničke pripadnosti koja su sama po sebi dominirala političkom agendom u Crnoj Gori tokom 2021. U decembru iste godine, izborima 42. Vlade Crne Gore, značajno je smanjen broj ministarstava, sačinjavajući Vladu uglavnom od nepolitičkih eksperata. Formiranjem Vlade, Skupština je formirala i novi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, čiji je mandat da predloži zakonodavne reforme do kraja 2021. godine, a na učešće su pozvane tri organizacije civilnog društva. Crna Gora je na putu ka članstvu u EU, zbog čega je EU definisala sedam ključnih preporuka za ovu državu. To uključuje definisanje svrhe i uspostavljanje minimalnih zahteva za sve srednjoročne vladine planske dokumente; objaviti pomenute dokumente na internet stranici Vlade u cilju postizanja veće transparentnosti; razviti koherentan srednjoročni budžetski okvir sa jasnim vezama između vladine politike i resursa; definisanje i uspostavljanje pravila koja zahtjevaju konkretniju analizu i izvještavanje o nivou implementacije ključnih zakona u Crnoj Gori; jačanje unutrašnjih kapaciteta GSG-a da pregleda sadržaj nacrta vladinih politika radi usklađenosti sa prethodnim obavezama i prioritetima; organizacija postojećih resursa MF radi boljeg praćenja sektorskih politika i razmatranja procjena fiskalnog uticaja novih prijedloga politika; i dalje razvijati Program pristupanja Crne Gore koji bi uključivao konkretnije prioritiziranje aktivnosti na nivou Vlade.
Što se tiče civilnog društva u Crnoj Gori, njegova uloga je prepoznata i promovisana, iako je postojeći pravni i institucionalni okvir potrebno dalje unaprijeđivati u cilju jačanja mehanizama konsultacija i saradnje između državnih institucija i organizacija civilnog društva, posebno u pogledu EU integracije. Vlasti Crne Gore nisu usvojile zakon o volontiranju koji bi mogao promovisati i regulisati volonterski rad u OCD i povećati njihove ljudske resurse. Strategija za unaprijeđenje okruženja za NVO je istekla pošto je njen vremenski okvir bio 2018-2020 i stoga je treba zamijeniti novom. U 2020. godini, većina ministarstava je imenovala članove OCD u radnu grupu za izradu zakona i državnih strategija u svojim oblastima, ali čak ni tada, nisu sva ministarstva vodila javne konsultacije tokom izrade zakona iako imaju zakonska pravila finansiranja koja postoje, nisu sve vlade ministarstva objavila pozive sa kojima će dodjeliti grantove OCD. Također, Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija je tijelo koje čini jednak broj državnih funkcionera i predstavnika OCD i do suspenzije zbog promjene vlasti 2020. godine održao je tri sjednice. Važno je napomenuti da pravila za javno finansiranje OCD u Crnoj Gori predviđaju da se za civilno društvo izdvaja najmanje 0,5% državnog budžeta, a da se za 2021. godinu preraspodijeli 4,6 miliona eura.
Relevantne strategije:
Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine
Strategija razvoja nevladinih organizacija 2014-2016
Strategija saradnje Vlade Crne Gore i nevladinih organizacija
Relevantne institucije za izvještavanje o navedenim pitanjima i temama: Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju, Ujedinjene nacije, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija – Uprava za saradnju sa NVO, Civilno društvo EU i Crne Gore Zajednički konsultativni komitet (JCC).
