SMART Balkans - SMART Balkans

Prestavljanje rezultata Istraživanja stavova budućih socijalnih radnika/ca na temu interkulturalizma u Crnoj Gori

Fondacija Institut za socijalne inovacije realizuje projekat „Better Together“ podržan SMART Balkan grantom Lokalne inicijative koji za opšti cilj ima doprinos razvoju i unapređenju ambijenta koji garantuje poštovanje ljudskih prava i eliminisanje diskriminacije, kroz teorijsku i praktičnu edukaciju mladih studenata/tkinja socijalnog rada iz različitih crnogorskih opština, kao budućih promotera ideje interkulturalnog dijaloga u Crnoj Gori.

Istraživanje stavova budućih socijalnih radnika/ca o interkulturalnosti jedna je od aktivnosti projekta, koja je omogućila dobijanje šire slike o njihovim percepcijama, kada je ova tema u pitanju. Socijalni radnici/ce su profesionalci koji u svom angažmanu dolaze u kontakt sa različitim društvenim grupama. Iz toga razloga je naročito značajno njihovo poznavanje principa interkulturalnosti, kao alata koji operacionalizuje vrijednosti, kao što su: jednakost, sloboda i solidarnost. Njihova plemenita profesija zahtijeva jednu posebnu dozu osjetljivosti na različitosti. Zato projekat Better together nastoji da osnaži socijalne radnike/ce da razvijaju interkulturalne vještine koje će im značiti u budućem radu.

Istraživanje provedeno u okviru ovog projekta pročitajte OVDJE.

CIN CG: Nema napretka oko utvrđivanja odgovornosti u pravosuđu

Specijalni tužilac Saša Ćađenović disciplinski je kažnjen prije 11 godina, zato što je, kao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, samovoljno oduzeo predmet dodijeljen drugom tužiocu. Čađenović je trenutno u zatvoru zbog optužbi da je bio dio kriminalnog klana.

Tekst u nastvaku je dio projekta 2 na 2: Mediji i građani protiv korupcije i malignih spoljnih uticaja. Projekat je podržan od strane SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for development and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

OD OSNIVANJA TUŽILAČKOG SAVJETA NIJE BILO RAZRJEŠENJA: SVI SU JEDNAKI, SAMO SU TUŽIOCI JEDNAKIJI

Maja Boričić

Specijalni tužilac Saša Čađenović disciplinski je kažnjen prije 11 godina, zato što je, kao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, samovoljno oduzeo predmet dodijeljen drugom tužiocu. Čađenović je trenutno u zatvoru zbog optužbi da je bio dio kriminalnog klana.

U odluci Tužilačkog savjeta (TS) iz 2012. godine, u koju je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, Čađenović je kažnjen sa 15 odsto od plate na tri mjeseca, za neuredno vršenje tužilačke funkcije:

“Tako što je 24.10. 2012. zahtijevao od tehničkog sekretara ODT Podgorica V. M. da mu preda predmet, koji je osnovni državni tužilac u Podgorici LJ. K. dodijelila u rad zamjeniku tužioca I. P., a zatim je bez znanja tužioca i obrađivača predmeta spriječio ekspedovanje odluke koju je obrađivač donio i sa kojom odlukom se prethodno državni tužilac saglasio, neovlašćeno izradio drugu odluku, potpisao se kao obrađivač i predao tužiocu na kontrolu”.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT), 11 godina kasnije, podiglo je optužnicu protiv Čađenovića zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i šest krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja.

Čađenović je optužen da je sredinom 2020. postao pripadnik kriminalne organizacije “kavački klan”, sa zadatkom da kao specijalni tužilac ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće postupke protiv organizatora i članova te kriminalne organizacije. Čađenović je onemogućavao otkrivanje izvršioca najtežih krivičnih djela, da im se odredi pritvor, iz spisa uklanjao izvještaje koje je EUROPOL dostavljao, ali i krivične prijave koje je policija podnosila protiv njih, piše, između ostalog, u optužnici.

Nijedan tužilac od početka rada TS u Crnoj Gori nikada nije razriješen. Samo je tužiteljka Romina Vlahović bila otpuštena zbog nestručnog i nesavjesnog rada, ali je ubrzo vraćena na posao, jer je odluka TS o njenom razrješenju poništena.

U posljednjih deset godina, nije čak bilo ni novčanih kazni u disciplinskim postupcima koje je vodio TS, osim za tužioca ODT u Podgorici Nikolu Boričića, ali je i ta odluka ukinuta, pa je tužilac u ponovnom postupku oslobođen.

Mnogi su tužioci, međutim, dali ostavku prije pokretanja postupka za razrješenje, te time spriječili vođenje disciplinskih postupaka. Protiv pojedinih koji su pravili ozbiljne greške, postupci nijesu ni pokretani, a neki su, u međuvremenu, i napredovali.

Ako i dođe do krivičnih postupaka protiv tužilaca i sudija, obično se odugovlače godinama i često “neslavno” završe. U disciplinskim postupcima u najboljem slučaju izricane su simbolične kazne – smanjenje plate par mjeseci.

U posljednjem nezvaničnom dokumentu tkz. non paper Evropske komisije (EK), ističe se da praktično nema napretka kada je riječ o utvrđivanju odgovornosti sudija i tužilaca:

“Promovisanje i sprovođenje profesionalnih standarda i etike sudija i tužilaca i dalje predstavljaju izazov. Ograničeni rezultati i nedostatak proaktivnosti od strane oba Savjeta”.

Iz TS za to krive zakonska rješenja koja, kažu, nijesu dobra jer ostavljaju prostor za slobodno tumačenje.

U posljednje vrijeme pokrenuti su postupci protiv nekih od čelnika pravosuđa, uključujući nekadašnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, specijalnog tužioca Sašu Čađenovića…

“Koliko je temelj pravosuđa i pravde u Crnoj Gori poljuljan, najbolje svjedoče slučajevi hapšenja onih koji su je dijelili, sa oprezom na sklonost ka selektivnoj pravdi, koja za Crnu Goru nažalost nije izuzetak, već više pravilo”, ističe direktorka Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić.

Ona ocjenjuje da je za dalju reformu potrebno popuniti sva mjesta u sudskoj i tužilačkoj organizaciji što kvalitetnijim kadrovima, ali i razmotriti uvođenje “vetinga”.

Direktorka CEGAS-a naglašava da bi TS, kao i Sudski savjet (SS), trebalo da učine značajno više, kako bi do ključnih promjena što prije došlo:

“Funkcionalnost oba savjeta, ali i transparentnost, mora biti povećana i voditi do konkretnih rezultata”.

Vlahović razriješena pa vraćena na posao

Jedina odluka TS o razrješenju protiv Romine Vlahović kasnije je poništena i ona je vraćena na posao.

Tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Romina Vlahović razriješena je u disciplinskom postupku u aprilu 2013. zbog nestručnog i nesavjesnog vršenja tužilačke funkcije. U toj odluci piše da je tužiteljka donosila nezakonite odluke u određenim predmetima, da, bez opravdanih razloga, nije postupala u predmetima koji su joj dodijeljeni u rad, da je predmete držala u kući i na zahtjev tužioca odbijala da ih vrati. Da predmete nije razmatrala sa dovoljno pažnje i stručnosti i odugovlačila postupke, piše u obrazloženju. Njena postupanja dovodila su do toga da su se krivične prijave morale odbaciti u nekim predmetima, piše u poništenoj odluci TS.

Nekoliko dana prije donošenja ove odluke, Vlahović je podnijela ostavku, međutim, TS je tada ocijenio “bespredmetnom”.

Protiv Vlahović je prije disciplinskog pokrenut i krivični postupak – u januaru 2013. zbog krađe dvije kreme u “Kozmetiks marketu”. Prvostepenom presudom proglašena je krivom, ali je Viši sud oborio tu odluku. Predmet je vraćen na ponovno suđenje, koje je obustavljeno zbog izmjene zakona da se gonjenje za krađe čija je vrijednost manja od 150 eura preduzima po privatnoj tužbi. Vlasnik radnje nije gonio Vlahović.

Osim što je vraćena na posao, dobila je i odštetu od 21.000 eura za zarade koje su joj umanjene ili nijesu isplaćene, od februara 2013. do avgusta 2014., ali i za neisplaćene stanarine za taj period.

Tužilac istog tužilaštva Nikola Boričić se, u disciplinskom postupku, teretio da je nepostupanjem doveo do zastare u 13 krivičnih predmeta i zbog toga ga je TS kažnio simbolično – 20 odsto od plate, tri mjeseca. Vrhovni sud je ukinuo tu odluku, sa obrazloženjem da nema dokaza da je postupanje tužioca uticalo na zastaru predmeta, pa ga je Disciplinsko vijeće TS oslobodilo odgovornosti.

Boričić je tvrdio da je ovaj postupak bio odmazda rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva Lepe Medenice i bivšeg v. d. VDT-a Dražena Burića, jer je odbio da postupa po njihovim nezakonitim nalozima, a posebno nakon što je odbio da nezakonito djeluje u predmetu koji je javnosti poznat kao Belivuk – Miljković, odnosno da nije htio da učestvuje u ukidanju zabrane za ulazak tih osoba u Crnu Goru.

Zbog tog predmeta nedavno je pokrenut i disciplinski postupak protiv Medenice, koji se takođe neslavno završio. TS je odbio da raspravlja o predlogu za razrješenje Medenice, jer nije dobro sastavljen optužni akt. I ova odluka će se, prema saznanjima CIN-CG-a, naći na Vrhovnom sudu (VS).

Zamjenica disciplinske tužiteljke Tanja Nišavić podnijela je VS žalbu, kojom traži da se ukine odluka TS i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Tužilac optužen za kamatašenje čeka Viši sud

Iz TS je, na zahtjev CIN-CG-a da dostave sve odluke o razrješenju i privremenom udaljenju tužioca, rečeno da su na sajtu objavljeni podaci od 2015. od kada funkcioniše Sekretarijat TS, te da oni trenutno nemaju uvid u arhivu te institucije, jer još nije u elektronskoj formi.

Na sajtu se nalaze samo tri odluke o privremenom udaljenju Saše Čađenovića, Gruja Radonjića i Lidije Mitrović.

Iz Osnovnog suda u Kotoru saopšteno je za CIN-CG da se postupak protiv suspendovanog tužioca Višeg državnog tužilaštva Gruja Radonjića već godinu dana nalazi u Višem sudu, po žalbi na prvostepenu presudu.

Postupak protiv Radonjića pokrenut je još 2018. godine. On je u aprilu prošle godine prvostepeno osuđen na minimalnu kaznu od godinu dana zatvora zbog produženog zelenaštva i 1.000 eura. Optužen da je kamatašenjem “zaradio” oko 44.000 eura. Prema Krivičnom zakoniku (KZ) za zelenaštvo je predviđena novčana kazna i kazna zatvora od jedne do osam godina.

Tužiteljka SDT Lidija Mitrović je optužena da je zloupotrijebila položaj u slučaju “Klap”, zato što je petorici optuženih omogućila da izbjegnu krivično gonjenje.

SDT je u predmetu “Klap” optužilo 19 osoba za utaju poreza i doprinosa, čime je državni budžet oštećen za 2,6 miliona eura.

CIN-CG je ranije pisao i da je većina optuženih pripadnika kriminalnih grupa koje su utajile milione eura, među kojima su i lica iz slučaja “Klap” sporazumno osuđeno samo na uslovne kazne i da plate po par hiljada eura. Sve ove sporazume odobrio je sudija Boris Savić, a većinu dogovora sklopila je tužiteljka Mitrović.

Tužilac Srđa Jovanović iz Kotora podnio je ostavku, nakon postupka koji je SDT pokrenuo protiv njega, čime je izbjegao vođenje disciplinskog postupka. SDT je pokrenuo postupak protiv Jovanovića prije više od godinu dana zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Iz SDT-a nijesu odgovorili u kojoj je fazi ovaj postupak, te da li je podignuta optužnica protiv bivšeg tužioca.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću rečeno je za CIN-CG i da je postupak protiv tužioca Vukasa Radonjića, zbog sumnji u porodično nasilje, još u fazi izviđaja.

Tužioca SDT-a je još u maju mjesecu supruga prijavila za porodično nasilje, ali nikšićko tužilaštvo već tri mjeseca ne donosi odluku da li će goniti Radonjića.

Nema napretka u odgovornosti sudija i tužilaca

Evropski zvaničnici ističu i da je u Crnoj Gori potreban bolji nadzor nad radom pravosuđa, uključujući temeljnije i nenajavljene inspekcije:

“Etičke komisije Sudskog i Tužilačkog saveta u postupanju u predmetima nijesu dovoljno djelotvorne i konzistentne”.

I direktorka CEGAS-a Marija Popović Kalezić za CIN-CG ocjenjuje da je (ne)sprovođenje i (ne)funkcionisanje sistema unutrašnje kontrole, ali i spoljne, ključni razlog neprocesuiranja sudija i tužilaca:

“Specijalno državno tužilaštvo za pet godina zaredom, nijednom nije imalo kontrolu od strane Vrhovnog državnog tužilaštva, a kašnjenja kontrole od strane viših nad osnovnim, takođe nije bila novina”.

Ona naglašava i da je za sedam godina rada Komisije za odlučivanje po pritužbama u pogledu utvrđivanja zakonitosti rada tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, podneseno 667 pritužbi, od čega je svega 39 proglašeno osnovanim.

“Za posljednjih sedam godina, utvrđeno je i samo 10 disciplinskih prekršaja (kažnjenih najnižim sankcijama) i šest slučajeva povrede načela Etičkog kodeksa, koje neposredno ne mogu uticati na ocjenjivanje rada, jasno je koliko je svrsihodan i uspješan sistem same kontrole”.

Evropski zvaničnici napominju i na različitu praksu SS i TS kada je u pitanju netačno prijavljivanje imovine Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).

Objašnjavaju da disciplinska komisija SS nije sankcionisala sudije za tu vrstu nedoličnog ponašanja, dok je TS sankcionisao tužioce smanjenjem njihove plate za 20 odsto.

“Nezavisnost, odgovornost i profesionalizam pravosuđa mora se unaprijediti”, zaključuju iz EK.

Popović Kalezić ističe da kontrolu najbolje oslikava činjenica da je do sada samo jedan tužilac u Crnoj Gori dobio tri, a da su svi ostali ocijenjeni najvisočijom ocjenom, koja im daje mogućnost za dalje napredovanje. Zaključuje da su nužne zakonske izmjene oko kontrole i utvrđivanja odgovornosti u pravosuđu.

TS čeka zakonske izmjene

Član TS Stevo Muk ocjenjuje da odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti treba vratiti svim članovima TS, jer je sada ta odgovornost i pravo u najvećem dijelu u Disciplinskom vijeću TS. Muk ističe da je to loša praksa, koja mora biti prevaziđena “uz malo dobre volje koje na čelu Savjeta u proteklih godinu i po dana nije bilo”.

I on naglašava da su neophodne izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kako u dijelu koji propisuje sam postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti, tako i u dijelu opisa disciplinskih prekršaja:

“Moguće da je potrebno proširiti krug inicijatora disciplinskog postupka ili eventualno utvrditi da svako može podnijeti inicijativu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Odluka o pokretanju disciplinskog postupka bi u krajnjem ostala na disciplinskom tužiocu”, kaže Muk za CIN-CG.

Objašnjava da je zabluda da TS odlučuje o disciplinskoj odgovornosti.

“Jedini takav slučaj je bila inicijativa za razrješenje rukovoditeljke Višeg tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice, a on je zaustavljen prije nego je Tužilacki savjet došao u priliku da utvrdi istinu i donese odluku”, navodi Muk.

Prema Zakonu o državnom tužilaštvu predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mogu podnijeti rukovodilac državnog tužilaštva, rukovodilac neposredno višeg državnog tužilaštva, vrhovni državni tužilac, ministar pravde i Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih tužilaca.

Pod nestručnim i nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije smatra se ako državni tužilac: bez opravdanih razloga ne ostvaruje najmanje 50 odsto rezultata u pogledu kvantiteta rada, osim ako državni tužilac ne da valjane razloge zbog kojih nije ostvario rezultate; započne vršenje poslaničke ili druge javne funkcije ili profesionalno obavljanje druge djelatnosti; bude ocijenjen dva puta uzastopno ocjenom ne zadovoljava; ima dva puta izrečenu disciplinsku sankciju za teže disciplinske prekršaje; učini teži disciplinski prekršaj kojim je nanijeta značajna šteta po ugled državnog tužilaštva.

Vd VDT Tatjana Begović je za CIN-CG istakla da je u toku rad na izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu: “Predstavnici Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta, članovi Radne grupe, nastoje da konkretnim predlozima daju doprinos da se određene norme koje se odnose i na disciplinsku odgovornost dodatno preciziraju”.

Begović naglašava da Državno tužilaštvo u svom radu prepoznaje isključivo učinioce krivičnih djela, ko god oni bili i koju god funkciju obavljali: “Ukoliko postoji sumnja da je neko učinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, prema njemu se postupa na isti način, bez obzira na to da li je riječ o državnom tužiocu, sudiji ili predstavniku bilo koje druge profesije”.

U odnosu na državne tužioce protiv kojih je pokrenut krivični postupak, TS u trenutnim fazama postupaka, pojašnjava Begović, donio je jedine moguće odluke, a to su odluke o suspendovanju: “Zakonom o državnom tužilaštvu je propisano da ukoliko je državni tužilac osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije to predstavlja najteži disciplinski prekršaj”.

Međutim, to nije i jedini način da tužilac bude razriješen. To se, prema zakonu, može uraditi i zbog nestručnog i nesavjesnog rada. Takvih slučajeva, sudeći po odlukama TS, nije bilo u Crnoj Gori.

Vesković: Katnića trebalo disciplinski kazniti

Pravna savjetnica Akcije za ljudska prava Marija Vesković ocjenjuje za CIN-CG da bi trebalo dati disciplinskom tužiocu ovlašćenje da inicira pokretanje disciplinskih postupaka. Takođe, ističe ona, treba uzeti u obzir i predlog Venecijanske komisije iz 2015. godine da se za disciplinskog tužioca izabere osoba van tužilaštva, čime bi se povećao demokratski legitimitet i kredibilitet utvrđivanja odgovornosti.

Kao primjer navodi slučaj bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji nikada nije odgovarao zbog objavljivanja saopštenja sa izvodima iz transkripata materijala dobijenog primjenom mjera tajnog nadzora, a što predstavlja teži disciplinski prekršaj. Katnić je iznosio informacije koje je saznao u predmetima i koristio funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa.

“Ni tadašnji v. d. VDT-a Ivica Stanković, ni ministar pravde Vladimir Leposavić nijesu uradili ništa iako su imali zakonsko ovlašćenje da pokrenu postupak protiv Katnića”.

Analiza biciklističke mreže u Podgorici sa preporukama za unapređenje

U vrijeme kada se svijet suočava sa sve većim izazovima u pogledu klime, zdravlja i upotrebe resursa, biciklo postaje sve popularnije prevozno sredstvo u gradovima zahvaljujući brojnim prednostima koje pruža. Kako se radi o zdravom, pristupačnom, ekološkom i efikasnom vidu transporta, biciklo predstavlja važan instrument u poboljšanju kvaliteta života u urbanim sredinama.

Biciklo je sve zastupljeniji vid transporta i u Podgorici, a tome je, pored promocije, nesumnjivo doprinijela biciklistička infrastruktura, koja je svoje obrise počela da dobija prije osam godina. Od tada pa do danas stvorena je mreža biciklističkih saobraćajnica, koja omogućava stanovnicima i posjetiocima da voze biciklo po površinama namijenjenim isključivo ovom vidu mobilnosti. Osam godina nakon početka izgradnje prve biciklističke staze u Podgorici i postepenog širenja biciklističke mreže, čini se da je došlo vrijeme da se napravi ocjena stanja na terenu od strane predstavnika civilnog društva čiji je rad usmjeren na povećanje upotrebe bicikla u gradu i šire.

Ova analiza predstavlja sveobuhvatan pregled biciklističkih koridora na teritoriji Glavnog grada Podgorica u cilju ocjene kvaliteta postojeće mreže biciklističkih saobraćajnica i davanja odgovarajućih smjernica nadležnim lokalnim organima za poboljšanje postojeće infrastrukture. U tom smislu, predstojeća analiza je prevashodno namijenjena organima, rukovodiocima i zaposlenima u upravi Glavnog grada Podgorica kako bi se bliže upoznali sa kvalitetom biciklističke mreže u Podgorici i preduzeli odgovarajuće radnje u cilju unapređenja postojećeg stanja. Analiza je takođe namijenjena široj javnosti, korisnicima bicikla, medijima, akademskoj zajednici, civilnom sektoru i drugim akterima koji žive i rade u Podgorici.
U dokumentu je detaljno analiziran svaki od ukupno sedam biciklističkih koridora koji sačinjavaju biciklističku mrežu Glavnog grada Podgorica. Ovakva analiza biciklističke mreže do sada nije rađena i stoga predstavlja prvi dokument takvog tipa. Nakon opisa i analize svakog koridora date su konkretne preporuke kako da se unaprijedi postojeća mreža. Preporuke su isključivo usmjerene na poboljšanje trenutnog stanja biciklističke mreže, pa se u tom smislu preporukama ne predlaže širenje ili izmjene postojećih koridora.

Analiza je izrađena uz podršku granta Lokalne inicijative regionalnog projekta SMART Balkan. Možete je preuzeti OVDJE.

Doprinesimo boljem prepoznavanju i upravljanju rizicima od katastrofa

Sažetak projekta koji realizuje Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore “Defendologija”

Kroz implementaciju tri projektne aktivnosti, značajan strateški dokument će biti izrađen i nivo znanja o značaju strateških dokumenata iz oblasti zaštite i spašavanja, kao i povećana prevencija rizika od požara među relevantnim ciljnim grupama.

Projektni ciljevi

Opšti cilj

Doprinijeti boljem upravljanju i reagovanju uslijed rizika od katastrofa u opštini Nikšić.

Specifični ciljevi

Pojačani kapaciteti opštine Nikšić osposobljavanjem sistema za upravljanje i reagovanje na rizike izazvane požarima;
Povećana svijest građana, NVO i ključnih institucija o značaju izrade strateških dokumenata i planova iz oblasti zaštite i spašavanja u opštini Nikšić;
Unaprijeđena informisanost i znanje građana Nikšića značaju strateških dokumenata i upravljanju rizicima od požara.

Korisnici

Ovaj projekt će koristiti različitim ciljnim grupama. Organizacije civilnog društva u opštini Nikšić i u Crnoj Gori bit će podstaknute da budu proaktivnije u području zaštite i spašavanja te upravljanja rizikom i prevencije od katastrofa koristeći dobre prakse projekta. Lokalne samouprave i relevantne institucije će kroz izradu strateških dokumenata steći bolju sliku potreba i područja djelovanja, te iskoristiti prakse ovog projekta za daljnji razvoj relevantnih strategija u drugim opštinama. Građani i volonteri će biti bolje informirani o temi prevencije rizika od požara, a turistima će Nikšić biti prikazan kao odgovoran grad koji teži ekološkim standardima EU i zelenom turizmu uz zaštitu ljudi i sredine.

Glavne aktivnosti

Izrada lokalne procjene rizika od katastrofa za opštinu Nikšić

Angažovanje eksperta i upućivanje dopisa zarad informisanja relevantnih aktera o projektnim aktivnostima;
Tri fokus grupe (predstavnici institucija, službi zaštite i spašavanja i građana) za izradu SWOT analize zarad definisanja snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji iz oblasti upravljanja rizicima i zarad jačanja interesovanja i učešća građana i relevantnih aktera;
Formiranje (12 članova, predstavnici Opštine, relevantnih institucija i službi, NVO i privrednika) radne grupe i održavanje pet sastanaka;
Izrada Lokalne procjene rizika od katastrofa za opštinu Nikšić na osnovu usvojenih Uputstava za izradu Procjene rizika korišćenih prilikom izrade dokumenta ,,Procjene rizika od katastrofa za Crnu Goru”.

Poboljšanje informisanosti za upravljanje rizicima od katastrofa kroz promociju značaja izrade relevantnih strategija i planova i obilježavanje 13. oktobra Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa

Priprema i organizacija događaja, izrada promotivnog materijala;
Organizacija konferencije na kojoj će biti predstavljeni rezultati projekta i na kojem će predstavnici organizacije i relevantnih institucija govoriti o značaju izrade lokalnih strategija za upravljanje vanrednim situacijama. Istovremeno će biti predstavljena i Procjena rizika od katastrofa za opštinu Nikšić i lobiraće se za usvajanjem dokumenta kod lokalne samouprave. Aktivnosti će se sprovesti u saradnji sa Službom za zaštitu i spašavanje Opštine Nikšić i Turističkom organizacijom Nikšić;
Panel diskusija na temu ,,Upravljanje rizicima od katastrofa” sa četiri eksperta iz struke

Javna kampanja: ,,Borimo se zajedno protiv požara”

Angažovanje produkcijske kuće za izradu videa, identifikacija učesnika u videu, kreiranje scenarija, snimanje i produkcija videa (pojedinačno i grupno snimanje, u skladu sa scenarijom, u prisustvu predstavnika/ce organizacije). Trajanje videa je 30 sekundi, sadržine: poruke za prevenciju požara i mehanizmi prevencije;
Izrada promotivnog materijala (eduktivni flajeri sa infoporukama o prevenciji požara);
Promocija videa na društvenim mrežama (facebook, instagram, youtube). Zakup velikog video bilborda u centru grada na period od tri mjeseca na kojem će bilbord biti emitovan 90 puta po danu , 8100 puta mjesečno, ukupno 24300 puta u periodu od tri mjeseca (ljetnji mjeseci u toku ljetnje požarne sezone).
U saradnji sa Samostalnom izviđačkom četom Tibor i Turističkom organizacijom Nikšić, u sklopu kampanje će na gradskom trgu biti organizovan info pult i podijeljen promotivni materijal za 200 građana i građanki Nikšića.

RADIKAL(NO)

Sažetak projekta koji realizuje Mreža za otvoreni dijalog

Ovaj projekat doprinosi kreiranju društvenih mehanizama za borbu protiv raznih negativnih pojava u crnogorskom društvu od sveprisutne klerikalizacije, nacionalizma, homofobije, mizoginije i slično. Doprinijet će da se pokrene dijalog o ovim temama i samim tim da razne društvene grupe koje su uključene u projekat krenu u preispitivanje mehanizama i načina kako se boriti protiv pomenutih pojava. Lokalne zajednice kao i grupe koje su targetirane od strane desnih i konzervativnih grupacija će biti uključene u projekat i imaće priliku da doprinesu sa svojim iskustvom i znanjem.

Projektni ciljevi

Opšti cilj

Unaprijedjenje društvenih mehanizama za borbu protiv radikalizacije crnogorskog društva.

Specifični cilj

Unaprijedjenje nivoa informisanosti stanovnika/ca Podgorice o retrogradnim društvenim obrascima i načinu borbe protiv istih.

Korisnici

Generalna ciljna grupa su svi građani i građanke ali poseban fokus će biti na tri ciljne grupe :

Mladi ljudi korisnici društvenih mreža na teritoriji Podgorice;
Populacija u multikulturalnim sredinama u Podgorici koje su pogođene radikalizacijom društva i u kojima su podjele najviše vidljive;
Donosioci odluka u Podgorici i Crnoj Gori kao i kreatori medijskih proizvoda (novinari, urednici)

Krajnji korisnici su svi građani i građanke Podgorice uzimajući u obzir da pojave kojima se projekat bavi pogađaju cjelokupnu populaciju u Podgorici kao najvećem gradu u kojem se nalazi skoro polovina crnogorske populacije. Ipak u određenim dijelovima projekta fokus će biti na grupacije koje su najranjivije i na koje retrogradne pojave najviše utiču kao što su LGBTQ osobe, etničke manjine, žene, osobe sa invaliditetom, mladi. Projekat se fokusira na digitalne načine komunikacije uzimajući u obzir da se govor mržnje ali i širenje dezinformacija najčešće dešavaju online stoga projekat koristi iste alate i platforme u cilju borbe protiv istih. Dodatno korisnici će biti uključeni i u finalni događaj planiran na kraju projekta.

Glavne aktivnosti

Uspostavljanje brendinga projekta RADIKAL(NO);
Objavljivanje analize rezultata online ankete o radikalnim, konzervativnim-desnim i diskriminatornim tendencijama u Crnoj Gori sa posebnim fokusom na društvene i elektronske medije;
Kreiranje i implementacija kampanje RADIKAL(NO);
Kreiranje i objava tri autorska teksta o dezinformacijama, govoru mržnje i radikalnim obrascima ponašanja u crnogorskom društvu sa posebnim aspektom na lokalni nivo;
Organizacija Lokalnog foruma sa predstavnicima svih grupacija sa preporukama, donosiocima odluka, političarima i civilnom sektoru pod nazivom Radikal(NO) društvo – mehanizmi borbe protiv štetnih društvenih pojava.

Povezane vijesti:

Građani identifikuju podjele po ekonomskim i političkim osnovama kao najveći problem crnogorskog društva

Better together

Sažetak projekta koji realizuje Fondacija Institut za socijalne inovacije

Crna Gora je multukulturalna država u kojoj koegzistiraju različite nacionalne i etničke grupacije. Raznolikost u pogledu kulture, običaja i normi društvenih grupa može imati pozitivne implikacije na sveukupni društveni progres ili pak suprotno, dovesti do diskriminacije, isključenosti i marginalizovanosti pojedinih društvenih grupa. Na navedeno može uticati više faktora: konzervativni mentalitet društva, stereotipi, predrasude, govor mrženje, zločini iz mržnje, nedovoljno znanja i svijesti o osnovnim demokratskim principima i ljudskim pravima, te političke prilike u zemlji, regionu i svijetu. U biti svega navedenog, kao što se može pretpostaviti, stoji ljudski faktor. Čovjek kao dio šire zajednice ima obavezu poštovati prava drugog i uvažiti njegove različitosti. Međutim, upravo iz razloga nedovoljnog znanja i svijesti, ljudi imaju tendenciju pružati otpor svemu onom što je „nepoznato“ odnosno drugačije od njega i njegove zajednice (porodične, etničke, nacionalne i religijske zajednice itd.). O tome najbolje svjedoči nivo socijalne distance u jednom društvu.

Neki od ključnih problema sa kojima se Crna Gora suočava, a koji zahtijevaju reagovanje svih socijalnih aktera, od civilnog sektora, medija, lokalnih zajednica do donosilaca odluka na nacionalnom nivou, su sljedeći: izražena društvena i politička polarizacija u Crnoj Gori, upotreba zapaljive retorike (što je naročito opasno kada je u pitanju neka vrsta autoriteta u zajednici), izražena etnička distanca prema pojedinim etničkim zajednicama, stereotipi, predrasude i govor mržnje prema etničkim/nacionalnim grupacijama, nedovoljan aktivizam mladih u oblasti demokratije i poštovanja ljudskih prava, odustvo promocije ideje interkulturalizma u javnom i polujavnom diskursu i dijalogu, masovnost senzacionalističkih medijski sadržaja koji doprinose većoj društvenoj polarizaciji, prisutnost socijalne isključenosti određenih kategorija stanovništva usljed različitih razloga (etnična pripadnost, kulturna različitost, invaliditet, seksualna orijentacija itd.)…

Nastojaćemo da kroz teorijsku i praktičnu edukaciju mladih studenata socijalnog rada iz različitih crnogorskih opština doprinesemo razvoju i unapređenju ambijenta koji omogućava poštovanje ljudskih prava i eliminaciju diskriminacije, kao budućih promotera ideje interkulturalnog dijaloga u Crnoj Gori.

Opšti cilj

Dati doprinos razvoju i unapređenju ambijenta koji omogućava poštovanje ljudskih prava i eliminisanje diskriminacije, kroz teorijsku i praktičnu edukaciju mladih studenata/tkinja socijalnog rada iz različitih crnogorskih opština, kao budućih promotera ideje interkulturalnog dijaloga u Crnoj Gori.

Specifični ciljevi

Unapređenje individualnih kapaciteta studenata socijalnog rada u oblasti interkulturalizma i antidiskriminacije što doprinosi većem stepenu socijalne kohezije;
Jačanje obrazovnih potencijala kod studenata/tkinja socijalnog rada u vezi sa karakteristikama kulturne raznovrsnosti prisutne u Crnoj Gori;
Dekontrukcija uvriježenih predrasuda i stereotipa o pripadnicima različitih etničkih/nacionanih zajednica koji predstavljaju prepreku za postizanje socijalne inkluzije;
Uviđanje sopstvene uloge, i kao mlade osobe i kao budućeg profesionalca u pomažućim profesijama, u promociji različitosti, tolerancije, interkulturalnog dijaloga, te mirnog rješavanja konflikata;
Smanjenje etničke distance prema pripadnicima različitih nacionalnih i etničkih zajednica u Crnoj Gori.

Korisnici

Primarna ciljna grupa za realizaciju projekta „Better Together“ bi bili studenti Fakulteta političkih nauka koji se edukuju za profesiju socijalnog radnika/ice. U pitanju je maksimum 15 mladih ljudi koji dolaze iz različitih crnogorskih opština. Posebno će se voditi računa o zastupljenosti članova/ica iz sva tri regiona Crne Gore, uzimajući u obzir različitost normi i praksi u različitim krajevima Crne Gore, što će dodatno doprinijeti interakciji i dinamici u radu. Takođe, ideja je da bude regrutovan minimum po jedan pripadnik RE populacije i OSI, što će dodatno doprinijeti njihovoj socijalnoj inkluziji i široj društvenoj interaciji. U skladu sa samim konceptom interkulturalnog dijaloga, benefite od uključivanja pripadnika/ca raznolikih društvenih grupa imaće svi učesnici u projektu, budući da će na taj način imati priliku direktno komunicirati jedni sa drugima i sarađivati na grupnim aktivnostima. Mladi ljudi, naročito oni koji se edukuju za rad u pomažućim profesijama, moraju širiti svijest o značaju različitosti, tolerancije i antidiskriminacije, budući da će u toku svog profesionalnog angažmana biti u prilici sarađivati sa različitim društvenim kategorijama i grupama kojima je potrebna pomoć. Osim direktnih učesnika u projektnim aktivnostima, ciljna grupa su i svi mladi koji nisu uzeli učešče u projektu, ali koji se imaju priliku informisati i edukovati putem edukativnih materijala, sadržaja na društvenim mrežama i gostovanja u medijima, koji nastaju kao produkti realizacije aktivnosti predviđenih projektom. Zajedno sa učesnicima u projektu radićemo na podizanju svijesti o značaju interkulturalnog dijaloga i kod ostalih mladih, njihovih vršnjaka, tako što ćemo zajednički promovisati ideju interkulturalizma, socijalnog mira i antidiskriminacije. Benefite će imati i članovi lokalnih zajednica iz kojih dolaze učesnici u projektu, nevladin sektor, donosioci odluka na lokalnom i nacionalnom nivou, te cjelokupna crnogorska javnost. Prednosti u vidu unapređenja nivoa poštovanja ljudskih prava, aktivizma mladih, interkulturalnog dijaloga i demokratizacije društva, reflektovaće se na sve gore navedene direktne i indirektne aktere.

Glavne aktivnosti

Regrutacija učesnika – odabir 15 studenata/kinja socijalnog rada sa Fakulteta političkih nauka, UCG, koji će uzeti učešće u aktivnostima. Regrutacija će se realizovati u online i offline režimu. Biće pozvani da konkurišu putem društvenih mreža, partnerskih studentskih organizacija i studentskih grupa. Na FPN-u će biti realizovano predstavljanje projekta i upućen poziv za prijave. Vodiće se računa o tome da budu zastupljeni pripadnici/e svih naroda u Crnoj Gori, kao što je naglašeno u dijelu ‘Ciljne grupe’.
Kreiranje medijske kampanje – zajedno sa social media stručnjakom radićemo na kreiranju kampanje koja će obuhvatati promociju projekta i ideje interkulturalizma kako na društvenim mrežama, tako i putem tradicionalnih sredstava informisanja (saopštenja, izvještaji, tv gostovanja, intervjui).
Edukativne radionice sa studentima/kinjama socijalnog rada – osam različitih tematskih cjelina biće obuhvaćeno u teorijskom dijelu radionica, a u zavisnosti od konkretne teme radionice biće definisane grupne aktivnosti koje će u praktičnom smislu ispratiti ono što je teorijski usvojeno.
Istraživanje o stavovima mladih ljudi prema pripadnicima različitih nacionalnih/etničkih zajednica koje koegzistiraju u Crnoj Gori – mjerićemo nivo etničke distance među mladima u Crnoj Gori, razgovarati sa polaznicima radionica, tražiti mišljenje stručnjaka u ovoj oblasti (socijalnih psihologa/ica, političara/ki, omladinskih predstavnika/ca…), na osnovu čega ćemo prikupiti ključne nalaze koje ćemo publikovati na društvenim mrežama i web sajtu.
Grupna sesija sa socijalnim psihologom – nakon uspješno realizovanih radionica završna će biti predviđena grupni razgovor sa socijalnim psihologom o problemima koje pogađaju mlade u Crnoj Gori i protiv kojih žele da se bore. Socijalni psiholog će nakon organizovane radionice/sesije evidentirati ključne nalaze do kojih je došao i pravce za njihovo prevazilaženje.
Okrugli sto – događaj koji će okupiti eksperte i univerzitetske profesore koji će govoriti na temu interkulturalizma i interkultalnog dijaloga i učesnike (studente soicjalnog rada) koji će razmjenjivati mišljenja o interkulturalnom dijalogu u Crnoj Gori, aktuelnoj situaciji i pravcima za buduće djelovanje.
Realizacija medijske kampanje – informisanje javnosti i pokretanje dijaloga o interkulturalizmu u Crnoj Gori, gostovanja u medijima i vođenje društvenih mreža sa jasnim tematskim sadržajem i ključnim porukama upućenim široj javnosti tokom čitavog perioda realizacije projekta.
“Razgovorom do pomirenja” – U saradnji sa studentskim organizacijama i Fakultetom političkih nauka u planu je realizacija dana „Razgovorom do pomirenja“. Tom prilikom će učesnici u projektu na kreativan način predstaviti kulturu i zajednicu iz koje dolaze i imati priliku podijeliti stečena znanja sa edukativnih radionica sa ostalim učesnicima događaja.

Povezane vijesti:

Prestavljanje rezultata Istraživanja stavova budućih socijalnih radnika/ca na temu interkulturalizma u Crnoj Gori

JAVNI POZIV ZA CORE GRANTOVE

30.06.2023.

Referentni broj poziva: SB MNE CG 02/23

SMART Balkan projekat objavljuje javni Poziv za prijavu na Core grantove za aplikante iz Crne Gore.

SMART Balkan projekat, finansiran od strane Norveškog Ministarstva vanjskih poslova implementira konzorcijum organizacija: Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine kao vodeći aplikant, u partnerstvu sa Center for Research and Policy Making (CRPM) iz Sjeverne Makedonije i Institute for Democracy and Mediation (IDM) iz Albanije.

Opšti cilj Projekta je da doprinese jačanju participativne demokratije i euroatlanskih integracija na Zapadnom Balkanu osnaživanjem organizacija civilnog društva i njihovih mreža za snažniju i aktivniju ulogu u kreiranju mirnih i inkluzivnih društava za održivi razvoj u Albaniji, Bosni i Herceovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Specifični ciljevi SMART Balkan projekta su:

Jače i održivije organizacije civilnog društva (OCD) u šest zemalja regiona Zapadnog Balkana
Razvijena snažna regionalna partnerstva između samih OCD iz regiona Zapadnog Balkana i njihovih kolega iz EU i vlasti
Povećana efikasnost uticaja građana/ki na promjene kroz OCD koje unaprijeđuju sigurnost i stabilnost i upravljanje u regionu Zapadnog Balkana
Povećana svijest javnosti o značaju aktivnog učešća civilnog društva u glavnim razvojnim inicijativama u regionu Zapadnog Balkana

Core grantovi će pružiti generalnu finansijsku podršku za OCD koje djeluju i imaju uticaj u jednom ili u oba navedena područja:

Sigurnost i stabilnost
Upravljanje

U narednim dokumentima možete pronaći detaljne smjernice i potrebnu aplikacijsku formu:

U sljedećem dokumentu možete pronaći pitanja i odgovore sa Info sesije održane 12. jula 2023. kao i odgovore na pitanja pristigla putem emaila:

Pitanja i odgovori – Drugi javni poziv – CORE grantovi

Reformom pravosuđa do vladavine prava

Sažetak projekta koji realizuje Akcija za ljudska prava (HRA)

Projekat ima za cilj suprotstavljanje nedozvoljenom uticaju u pravosudnom sistemu, razotkrivanje koruptivnih praksi i jačanje nezavisnosti i transparentnosti pravosudnih institucija. Pored toga, ima za cilj da dopre do građana i ostvari društvenu podršku neophodnim reformama. Sve u svemu, projekat treba da podrži jačanje vladavine prava i pregovore Crne Gore i EU u poglavlju 23. Projekat će omogućiti ispitivanje percepcije o stepenu korupcije u pravosuđu, kao i predlaganje i zalaganje za neophodne reforme kako bi se sprovele sve potrebne zaštitne mjere za obezbjeđivanje nezavisnosti i odgovornost pravosuđa i napretka u pregovorima o pristupanju EU u poglavlju 23.

Projektni ciljevi

Opšti cilj projekta je održiv doprinos suzbijanju korupcije i ispunjavanju mjerila u poglavlju 23.

Specifični ciljevi

Ispitivanje i sagledavanje percepcije sudija, državnih tužilaca i advokata, o korupciji i drugim neprimjerenim uticajima na pravosuđe
Sagledavanje pozitivnih i negativnih aspekata procesa „vetinga“ (detaljne provjere) sudija i državnih tužilaca, koji su sprovele druge države, u kontekstu Crne Gore;
Unaprjeđenje transparentnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta i njihove djelatnosti u pogledu suzbijanja korupcije i drugih neprimjerenih uticaja.

Korisnici

Članovi Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta, kandidati za sudije, sudije, predsjednici sudova, kandidati za tužioce, tužioci, rukovodioci tužilaštava, članovi Advokatske komore CG, NVO koje se bave vladavinom prava, medijska udruženja, novinari koji izvještavaju o sudskim postupcima su ciljne grupe, a društvo u cjelini je krajnji korisnik.

Goruća potreba sudija i tužilaca, Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta je ostvarenje pune nezavisnosti i povratak profesionalnog integriteta i ugleda u društvu, a aktuelni slučajevi hapšenja nosilaca pravosudnih funkcija govore o tome da to nisu sami u stanju da postignu i otvaraju sumnje da u pravosuđu moguće ima još sličnih, neotkrivenih, slučajeva. Najveća potreba advokata je unaprjeđenje nezavisnosti pravosuđa koje stvara mogućnosti za pravično suđenje, a ograničenje da to ispune, kako sami ističu, je neorganizovanost, nejedinstvo, odsustvo inicijative i sl. NVO angažovane u borbi za vladavinu prava smatraju da je problem (ne)suzbijanja korupcije u pravosuđu glavna kočnica u napredovanju CG ka ispunjenju kriterijuma iz poglavlja 23, ali same – bez aktivnog učešća pripadnika pravosuđa – ne mogu efektivno mnogo da doprinesu. Građani CG jasno izražavaju stav prema problemu korupcije u pravosuđu i potrebu da se on rješava energično.

Očekivani rezultat je napredak u pregovorima u poglavlju 23 zasnovan na suzbijanju korupcije i prevazilaženju propusta u radu Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta, i aktivnije uključivanje većeg broja NVO, medija i građana na ovom polju.

Specifični rezultati su:

procjena rasprostranjenosti korupcije u pravosuđu CG (veza sa specifičnim ciljem 1), u odnosu na konkretne situacije i nadležnosti;
preporuke u odnosu na veting sudija i državnih tužilaca (spec. cilj 2);
unaprijeđen rad SS i TS (spec. cilj 4) u pogledu objavljivanja podataka i obrazlaganja odluka i bolja ocjena EK koja vodi napretku u pregovorima.

Glavne aktivnosti

Prva grupa aktivnosti

Uspostavljanje saradnje na projektu sa ministrom pravde, predsjednikom/com Vrhovnog suda Crne Gore, Vrhovnim državnim tužiocem, predsjednikom Advokatske komore, NVO, medijskim udruženjima i novinarima.
Priprema anonimne ankete o nezavisnosti i samostalnosti nosilaca pravosudnih funkcija u pravosuđu.
Sprovođenje anonimne ankete među sudijama, tužiocima i advokatima kombinovanjem onlajn ankete i individualnih intervjua na terenu u sva tri regiona Crne Gore u cilju dobijanja što preciznijih informacija.
Analiza podataka dobijenih iz sprovedenih anketa i individualnih intervjua.
Prezentacija nalaza istraživanja dobijenog na osnovu sprovedenih anketa i individualnih intervjua.

Druga grupa aktivnosti

Priprema analize procesa vetinga sprovedenih u nekoliko država u odnosu na pravni poredak Crne Gore koja će sadržati opis prakse u tim zemaljama u kojima se proces već sprovodi, sa preporukama za Crnu Goru.
Predstavljanje analize procesa vetinga na konferenciji.
Praćenje rada Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Treća grupa aktivnosti

Izrada dva izvještaja u kojima će biti prikazan očekivani napredak u implementaciji relevantnih preporuka Evropske komisije, Grupe država protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) i HRA, date preporuke za unaprjeđenje rada oba Savjeta (SS i TS) i nalazi o stepenu ispunjenosti preporuka Evropske komisije, HRA i GRECO iz prethodnih izvještaja.
Upoznavanje javnosti sa izvještajima o radu Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta na okruglim stolovima i putem široke medijske kampanje (objave na društvenim mrežama, internet stranicama, intervjui u štampanim i elektronskim medijima, itd).

Sinergijom do dobrog upravljanja u lokalnim zajednicama

Sažetak projekta koji realizuje Centar za razvoj NVO (CRNVO)

Projekat „Sinergijom do dobrog upravljanja u lokalnim zajednicama“ doprinosi stvaranju povoljnog okruženja za aktivno uključivanje organizacija civilnog društva i građana u proces donošenja odluka na lokalnom nivou, što podiže povjerenje građana u lokalne samouprave i doprinosi ravnomjernom regionalnom razvoju. Aktivnost građana je ključna za razvoj i unaprjeđenje procesa demokratizacije u jedinicama lokalne samouprave. Građansko učešće ima poseban značaj u zemljama koje se još uvijek nalaze u procesu tranzicije i stvaranja modernog pravnog, političkog i ekonomskog sistema kao što je Crna Gora. Osnovna uloga lokalnih samouprava je da uvaži potrebe građana koje moraju biti jasno artikulisane, prije svega od strane nevladinih organizacija koje zastupaju interese svojih korisnika.

Projektni ciljevi

Opšti cilj

Doprinos jačanju participativne demokratije u Crnoj Gori

Specifični cilj

Unaprijeđeno učešće nevladinih organizacija i građana u procesima kreiranja, implementacije i monitoringa lokalnih javnih politika.

Korisnici

Nevladine organizacije u 25 opština (cca. 6000);
Službenici u 25 lokalnih samouprava u Crnoj Gori (uključujući i zaposlene u lokalnim parlamentima);
Građani u 25 opština (cca. 500 000).

Glavne aktivnosti

Izrada Analize saradnje NVO sa lokalnim samoupravama;
Informativni karavan;
Promocija učešća predstavnika NVO u radu sjednica skupštine korišćenjem instituta „Slobodna stolica“;
Izrada videa za promociju mehanizama i učešća NVO preko lokalnih javnih i privatnih emitera;
Organizovanje 3 jednodnevne radionice za predstavnike lokalnih samouprava o pravnom okviru koji reguliše učešće građana i NVO na lokalnom nivou;
Organizovanje okruglog stola o saradnji lokalnih samouprava i NVO;
Izrada videa za promociju učešća građana preko lokalnih javnih i privatnih emitera;
Priprema targetirane online kampanje uz korišćenje vizuala, infografika i video zapisa.

Za transparentnost, protiv korupcije

Sažetak projekta koji realizuje NVO MANS

Ovom inicijativom podržat će se kapaciteti OCD-a te građana i njihovih skupina da slobodnije i neovisnije traže informacije od javnog interesa koje bi im mogle omogućiti bolje praćenje rada države u sprovedbi socijalnih politika i bolje uvažavanje svojih prava. To će se postići jačanjem kapaciteta zainteresovanih strana projekta za korištenje Zakona o slobodi pristupa informacijama u dobijanju navedenih informacija, pružanjem mentorstva organizacijama civilnog društva u praćenju rada Vlade, te pružanjem usluga zainteresovanim građanima. Usluge FOI-ja (aplikacija za pametne telefone i strateški sporovi) bit će poboljšane, što će ih učiniti jednostavnijima za korištenje i djelotvornijima.

Projektni ciljevi

Opšti cilj ovog projekta jeste povećati transparentnost i smanjiti korupciju u implementaciji socijalnih politika u Crnoj Gori.

Specifični ciljevi

Razviti kapactitet nevladinih organizacija za praćenje implementacije socijalih politika;
Osnažiti građane za samostalnije ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama;
Unaprijediti zakonski okvir za slobodan pristup informacijama (SPI zakon).

Korisnici

Ciljne grupe ovog projekta uključuju NVO koje se bave marginalizovanim grupama, grupe građana koje su zainteresovane da preko slobodnog pristupa informacijama ostvare svoja prava, državne institucije od kojih će se potraživati informacije, Upravi sud, Agencija za slobodan pristup informacijama i druge institucije pred kojima će MANS voditi pravne postupke ukoliko pravo na informacijama bude uskraćeno.

Glavne aktivnosti

Organizacija obuka za izgradnju kapaciteta NVO;
Razvijanje akcionih planova za praćenje monitoring socijalnih politika;
Pružanje servisa podrške u ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama;
Kampanja na podizanju javne svijesti (mediji i društvene mreže);
Organizacija info kornera;
Unaprijeđenje SPI aplikacije za pamtne telefone;
Prikupljanje i analiza podataka o sprovođenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama i razvijanje preporuka;
Organizacija konferencije o slobodnom pristupu informacijama.